,

Postupak zaštite prava radnika na dostojanstvo i sudska praksa u emisiji Hrvatskog radija

000515_0e2f1fc5e7dd6fe65637

Postupak zaštite prava radnika na dostojanstvo i sudska praksa vezana uz mobbing tema su emisije Hrvatskog radija.

Emisiju možete poslušati na linku ispod….

http://radio.hrt.hr/ep/vodic-za-moderna-vremena/103327/

,

Članak u magazinu Lisa

strana1_1

Cijeli članak možete pročitati na sljedećem linku

, ,

Problem o kojem se šuti – zlostavljanje na radnom mjestu

mobbing

Udruzi Mobbing u proteklih deset godina su se obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Udruga Mobbing, koja ove godine obilježava 10 godina djelovanja, zalaže se za donošenje posebnog zakona o sprječavanju zlostavljanja na radnom mjestu umjesto da to područje uređuje više zakona.
Po podacima Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj je trenutno u tijeku pet sudskih postupaka za mobbing koji se vode kao kazneni postupci, a od 2010. do danas na sudovima su riješena ukupno 133 radnopravna građanska predmeta za nadoknadu štete zbog zlostavljanja na radnom mjestu.
S izmjenama Kaznenog zakona 1. siječnja 2013. zlostavljanje na radnom mjestu postalo je kazneno djelo. Na sudovima je u tijeku pet takvih postupaka – po jedan u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima, te dva u Splitu. Prije izmjena zakona žrtve mobbinga mogle su tražiti građansko-pravnu zaštitu, a podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju da je od ukupno 133 takva predmeta 78 riješeno pravomoćno, te 55 nepravomoćno.
Predsjednica Udruge Mobbing Jadranka Apostolovski kaže kako je Hrvatska od 2004. napravila velik iskorak u osvještavanju javnosti o problemu mobbinga, koji je do tada bio gotovo nepoznat pojam, no još uvijek se pravna zaštita pruža kroz više zakona koji problem ne zahvaćaju u cjelini.
Pravnu zaštitu žrtve mobbinga primaju kroz odredbe Zakona o radu, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

Od 1. siječnja 2013. na snazi je izmijenjeni Kazneni zakon koji kroz odredbu članka 133. uvrštava mobbing u kaznena djela ako je nanesena šteta zdravlju. Ako je radniku povrijeđeno dostojanstvo na radnom mjestu štiti ga članak 130. Zakona o radu, no ni taj članak, ne pokriva sve situacije nasilja i zlostavljanja koja se događaju na radnom mjestu.

Što je mobbing?

Udruga Mobbing je od osnutka 2004. godine pionir u nastojanjima da se promijeni svijest javnosti o zlostavljanju na radnom mjestu, kako bi se problem nazvalo pravim imenom i pomoglo ljudima u zaštiti svojih prava i dostojanstva.

Udruzi su se u proteklih deset godina obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe, i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta. Mobbing se, prema istraživanjima, najčešće događa u loše organiziranim poduzećima.
Žene su češće žrtve, muškarci zlostavljači

Rezultati anketa provedenih među osobama koje se obraćaju udruzi pokazuju da mobbing prijavljuje 66 posto žena i 34 posto muškaraca. Među njima je najviše onih sa srednjom stručnom spremom (35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena), zatim s fakultetskim obrazovanjem (29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9 posto muškaraca i 6 posto žena).

Zlostavljanje više prijavljuju muškarci zaposleni u privatnim poduzećima (52,9 posto), dok je kod žena više onih koje su zaposlene u državnim poduzećima (53 posto).

Više od 80 posto osoba izjavljuje da su se zbog zlostavljanja osjećali ponižavajuće i bespomoćno, a više od 70 posto ne zna da u njihovoj tvrtki postoji osoba zadužena za zaštitu od zlostavljanja niti znaju tko je ona, iako su poslodavci dužni radnike o tome obavijestiti.

Žene su izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju u većini slučajeva njihova je žrtva također žena.

Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15 posto žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

Izvor: RTL

, ,

Gostovanje Jadranke Apostolovski na portalu Women in Adria

mobbing_zrtva

Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge Mobbing na portalu, između ostalog, iznosi da su žene izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju, u većini slučajeva njihova je žrtva također žena. Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15% žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

 

Više možete pročitati na Women in Adria 

Gostovanje Jadranke Apostolovski na TV postaji Mreža TV možete pogledati ovdje

,

Predsjednica Udruge na Hrvatskom radiju u emisiji “Vodič za moderna vremena”

hrt

Kad radnik prijavi poslodavca zbog kršenja zakona hitro se, umjesto poslodavca, istražuju motivi i postupci radnika. Zašto još uvijek nije donesen Zakon o zaštiti od zlostavljanja na radu? O svemu tome na Hrvatskom radiju u emisiji “Vodič za moderna vremena” govori predsjednica udruge “Mobbing” gđa. Jadranka Apostolovski.

Emisiju možete poslušati na sljedećem linku:

http://radio.hrt.hr/ep/vodic-za-moderna-vremena/55258/

, , ,

Mobbing – zlostavljanje na radnom mjestu

zlostavljanje_mobbing

Naša različitost i kreativnost najviše dolazi do izražaja u poslovnoj sredini. Poštivanje tih vrijednosti pojedinca, pravo na drugačije mišljenje o istoj stvari, aktivno slušanje i dobar prijenos informacija ključ su za uspjeh. Međutim, u radnim sredinama u kojima nije moguće ili se ne čuje drugačije mišljenje o istoj stvari rađa se sukob, konflikt. Taj neriješeni sukob dovodi do poremećaja međuljudskih odnosa i tu prvu  fazu zapravo bismo mogli nazvati „početak kraja“.

U drugoj fazi taj neriješeni sukob prerasta u psihoteror, događaju se razne spletke, poniženja, psihičko zlostavljanje zbog kojeg izabrana žrtva gubi svoje dostojanstvo. Osoba gubi potporu svoje radne okoline, pravo glasa, ugled.

Zbog svoje osobnosti, drugačijeg mišljenja ili ideje koja nije prihvaćena osoba postaje „dežurni krivac“ za poslovne  neuspjehe, počinje se osjećati izolirano, neshvaćeno, svakodnevno je pod stresom, što je treća faza neriješenog sukoba.

U obrani svojih stavova ili ideja koje radna sredina ne želi prihvatiti ili čuti osoba se još više trudi, a takav stres dovodi do sindroma  izgaranja na poslu,  koji se još naziva i „burnout“.

Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedice nezadovoljstva  i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, no kod burnouta mijenja se stav prema poslu, što za  kronični umor nije karakteristično. Također, mogu  se  javiti psihosomatski i depresivni poremećaji.

I, na kraju, kao rezultat dugotrajnog psihoterora javljaju se kronična oboljenja i poremećaji, osoba  najčešće napušta  posao ili čak jedini izlaz vidi u suicidu.

Istraživanja provedena u Švedskoj govore da je 20% suicida povezano direktno ili indirektno s problemima na radnom mjestu. U Njemačkoj  su izračunali da jedan  radnik koji je bio izvrgnut mobbingu košta poduzeće između 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka uzrokovanih izbivanjem s posla, a njemačka Krankenkasse priznaje liječenje žrtava mobbinga u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja. U Saarbrueckenu je osnovana i prva klinika za žrtve mobbinga.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih  na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano  narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe  i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta.

Takva je agresija zapravo više ili manje otvoren nasrtaj na integritet druge osobe koji karakteriziraju uvrede, omalovažavanje i kršenje osnovnih ljudskih prava. Agresija u slučaju mobbinga teško se dokazuje jer je zapravo nevidljiva, zanemariva i maskirana u ‘pametne riječi i objektivne prosudbe’,  a ipak, to je snažna i ciljano usmjerena akcija nepoštenog načina razmišljanja. Zlostavljanje  na radnom mjestu najčešće se doživljava kao usmeni komentar koji može mentalno povrijediti ili izolirati žrtvu, ali može biti uključen i fizički kontakt. Da bi se neko zlostavljačko ponašanje moglo smatrati mobbingom potrebno je dokazati postojanje uzročne veze između štetnog ponašanja koje je prouzročilo posljedice, odnosno mora se dokazati da se radi o zlostavljanju tijekom duljeg vremena  u odgovarajućim vremenskim intervalima koji su sustavno slijedili i nanijeli štetu.

Neki od primjera zlostavljačkog ponašanja uključuju sljedeće:

  •     Širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
  •     Isključenje ili socijalna izolacija osobe, npr., „zaborave“ je pozvati na zabave, proslave, ignoriraju je na pauzama
  •     Zastrašivanje
  •     Podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
  •     Izbjegavanje dodjeljivanja složenijih poslova bez opravdanih razloga
  •     Stalno mijenjanje uputa za rad
  •     Postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
  •     Zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
  •     Zbijanje uvredljivih šala na račun  govora, izgleda, držanja, odijevanja, nacionalnosti  ili regionalne pripadnosti
  •     Miješanje u privatnost osobe putem neprovjerenih glasina, kleveta, izmišljanja seksualnih intriga
  •     Dodjeljivanje poslova i zadataka koje jedna osoba ne može obaviti
  •     Nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
  •     Vikanje i upotreba vulgarnih riječi
  •     Stalno i uporno kritiziranje bez mogućnosti  za objašnjenje
  •     Podcjenjivanje stavova i mišljenja
  •     Nezasluženo kažnjavanje

Anketa  provedena u Udruzi pokazala je da nam mobbing prijavljuje 66% žena i 34% muškaraca. Što se tiče stručne spreme, najveći broj ispitanika/ica je sa srednjom stručnom spremom (35,3% muškaraca i 45,5% žena), zatim sa fakultetskim obrazovanjem (29,4% muškaraca i 36,4% žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9% muškaraca i 6% žena). Veći je broj muškaraca zaposlenih u privatnim poduzećima (52,9%), dok je kod žena veći broj onih koje su zaposlene u državnim poduzećima (53%).

Mobbing se, prema istraživanjima najčešće događa u loše organiziranim poduzećima. Mora se naglasiti da je to priča koja na kraju nema pobjednika.

Poduzeće u kojem se zlostavljanje događa trpi gubitke zbog neučinkovitosti, čestog izbivanja radnika s posla zbog bolovanja, a u slučaju tužbe sudu i zbog visokih odvjetničkih naknada i naknada štete ukoliko radnik dobije spor.
Naravno, štetu trpi i država zbog troškova dugotrajnih bolovanja i skupih liječničkih pregleda kroz zdravstveni sustav, a ukoliko dođe do prijevremenog ili invalidskog umirovljenja radi nastale zdravstvene štete, trpi i mirovinski sustav.
Najveću štetu trpi zlostavljana osoba i njena obitelj. Dugotrajnije trpljenje zlostavljanja na radnom mjestu uvijek dovodi do ozbiljnih zdravstvenih posljedica uključujući pojačani rizik razvoja tjelesnih i psihičkih bolesti.

Da bi se spriječilo da do zlostavljanja na radnom mjestu uopće dođe, potrebno je izraditi i primjenjivati programe prevencije. Ti programi trebali bi biti izrađeni u suradnji uprave poduzeća i predstavnika radnika i biti primjenjivi na sve zaposlene u poduzeću. Programi trebaju biti pisani jasnim i jednostavnim jezikom i u njima treba biti definirano sve što se smatra zlostavljanjem ili bilo kojim drugim oblikom uznemiravanja na radnom mjestu. Također treba odrediti sankcije za nedozvoljeno ponašanje, ohrabriti zaposlene da prijave zlostavljanje ili bilo koji drugi oblik uznemiravanja i imenovati u poduzeću osobu zaduženu za zaštitu dostojanstva radnika kojoj se radnici mogu pritužiti i zatražiti zaštitu.

Poduzeća koja shvaćaju koliko je važno graditi pogodno ozračje za pozitivnu komunikaciju, dobre međuljudske odnose i najvažnije, brinuti za zdravlje svojih zaposlenika, osiguravaju održavanje seminara i edukacija i provođenje naučenih preventivnih programa u primjeni i praksi.

Neka poduzeća internim pravilnicima imaju do u detalje regulirane odnose i ponašanja među zaposlenima, a najvažnije je to da je svaki radnik upoznat s tim pravilnicima i da ih je osobno preuzeo prilikom sklapanja radnog odnosa.

Međuljudski odnosi u poduzećima ključni su za uspjeh ili neuspjeh, stoga je od izuzetne važnosti razvijati pozitivnu radnu klimu temeljenu na zdravoj i uspješnoj komunikaciji. Jer mobbingom se nikako ne mogu stvoriti pozitivne promjene, on je izraz nerješavanja sukoba i održavanja ozračja neprijateljske komunikacije.

Ne smijemo zatvarati oči pred ovim problemom, uvijek moramo biti svjesni činjenice da čovjek ne može biti sretan i produktivan na svom poslu ako je okružen nesretnim ljudima.

, ,

Održan je kick-off meeting i javno predstavljanje EU projekta

2013-12-05 15.01.22

Dana 05. prosinca 2013. godine održan je kick-off meeting i javno predstavljanje EU projekta “Stvaranje inovativnih mogućnosti za samozapošljavanje nezaposlenih visokoobrazovanih žena s područja grada Zagreba” u prostorijama Gradske uprave Grada Zagreba. Nositelj navedenog projekta je Grad Zagreb a Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga sudjelovala je kao jedan od partnera na projektu.

Ovim projektom Grad Zagreb i partneri, koristeći fondove Europske unije, pomažu nezaposlenim ženama s područja Zagreba da pokrenu vlastiti posao i kreiraju različite usluge u području čuvanja i brige o djeci. Projekt ima za cilj motivirati, educirati i osposobiti 45 nezaposlenih visokoobrazovanih žena s područja grada Zagreba u dobi od 25-49 godina života za samozapošljavanje kroz pružanje usluga čuvanja i brige o djeci.

Na sljedećem linku možete preuzeti newsletter IPA IV…. PREUZMI

,

Održan seminar pod nazivom „Odgovornosti i zadaće u sprječavanju zlostavljanja na radu“

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, organizirala je i održala interaktivni seminar namijenjen osobama zaduženim za zaštitu dostojanstva zaposlenika/ca u vrtićima i osnovnim školama Grada Zagreba.
Seminar pod nazivom „Odgovornosti i zadaće u sprječavanju zlostavljanja na radu“ bio je održan u petak, 25. listopada 2013. u Zagrebu, hotel Dubrovnik, u vremenu od 09:00 do 15:00 sati.

 

,

Predstavljen IPA projekt: Stvaranje inovativnih mogućnosti samozapošljavanja nezaposlenih visokoobrazovanih žena u Gradu Zagrebu

Predstavljen IPA projekt: Stvaranje inovativnih mogućnosti samozapošljavanja nezaposlenih visokoobrazovanih žena u Gradu Zagrebu

Danas je u zgradi zagrebačke gradske uprave javnosti predstavljen projekt Stvaranje inovativnih mogućnosti samozapošljavanja nezaposlenih visokoobrazovanih žena u Gradu Zagrebu. Nositelj projekta je Grad Zagreb, a većinom je financiran iz programa pretpristupne pomoći – četvrte komponente IPA-e Razvoj ljudskih potencijala, u okviru natječaja Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja.

Pročelnik Ureda gradonačelnika Miro Laco izložio je dosadašnja iskustva Grada Zagreba. Od pročelnika Lace moglo se čuti i da ovo nije jedini projekt koji gradska Služba za europske integracije i fondove Europske unije provodi, te je najavio i projekt FERTEO (From Equal Rights to Equal Opportunities – Od jednakih prava ka jednakim mogućnostima) u suradnji s romskim udrugama, a koji će za cilj imati uključivanje romske djece u sustav obrazovanja.


Cilj ovog projekta, baziranog na
Strategiji razvoja ljudskih potencijala Grada Zagreba, jest poticanje samozapošljavanja visokoobrazovanih nezaposlenih žena koje su u okviru svoga visokoškolskoga obrazovanja kvalificirane i educirane za rad sa djecom predškolske dobi, putem razvoja kompetencija i usvajanja novih znanja potrebnih za uspješno pokretanje i vođenje vlastitog posla, rekao je voditelj projekta Marko Helfrih iz Službe za europske integracije i fondove Europske unije tijekom prezentacije, dodajući da će sam projekt početi kroz sljedeća dva mjeseca, a ukupno će trajati 12 mjeseci.
Također, samozapošljavanje, odnosno obrti, te malo i srednje poduzetništvo, posebno su naglašeni kao generator razvoja ne samo hrvatske, već i europske ekonomije.


Partneri Grada u ovom projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Zagreb, čiji će Odsjek za profesionalno usmjeravanje provoditi selekciju sudionika, Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o., Dom zdravlja Zagreb-zapad – Centar za mentalno zdravlje, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI, Obiteljski centar Grada Zagreba, te Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga.

Navedena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 165.000,00 eura, od čega čak 83,67% financira Europska unija.