Labirint – ispovijesti radnika izloženih mobbingu

Velik broj ljudi na radnom je mjestu izložen ponižavanju i uznemiravanju. I dok je na Zapadu prihvaćeno da je dobar radnik – zadovoljan radnik, kod nas se, čini se, uvriježilo pravilo da je to prestrašen radnik. Labirint donosi priče onih koji su svoja prava odlučili potražiti na sudu.

Više možete pročitati na poveznici: https://vijesti.hrt.hr/486689/labirint-otkriva-ispovijesti-mobingiranih-radnika

Mrtva usta ne govore-osvrt Jadranke Apostolovski

U Hrvatskoj, kaže predsjednica udruge Mobbing Jadranka Apostolovski, godišnje primaju pritužbe blizu 1.200 osoba. Prošle godine ih je bilo 1.171, a 286 radi savjeta u vezi radnih odnosa, kršenja prava i slično.

“Od preostalih 910, u 391 slučaju smo ocijenili da se ne radi o mobbingu, odnosno da se ne radi o šikaniranju, zlostavljanju ili uznemiravanju, a niti o diskriminaciji, nego o pojedinačnom kršenju prava radnika ili da su možda radnici bili preosjetljivi, nisu dovoljno upoznati sa suštinom zlostavljanja i uznemiravanja na radu ili se radilo o povredama etičkog kodeksa, a u 519 slučajeva smo ocijenili da se radilo o nekoj vrsti mobbinga ili diskriminaciji, odnosno o spolnom uznemiravanju”, kaže Apostolovski.

Ljudi mobbing često krivo ‘dijagnosticiraju’ – kad se govori o njemu, pojašnjava, mora se dokazati namjera.

“Govorimo o specifičnom ponašanju koje se događa isključivo na radnom mjestu, između kolega i kolegica na istoj hijerarhijskoj ljestvici ili se radi o zlostavljanju, ponižavanju i šikaniranju od vrha prema dolje, makar bilježimo isto tako i onaj obrnuti, kad podređeni zlostavlja nadređenog. To je specifični oblik ponašanja kojim se želi narušiti čast, ugled i dostojanstvo jedne ili više osoba i na svaki je se način želi eliminirati iz radne sredine”.

Više pročitajte u članku na linku: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mrtva-usta-ne-govore-da-su-bila-zlostavljana

Logoterapija-liječenje smislom. Od 12. veljače 2019. godine!

Nakon uspješno završenog prvog ciklusa radionica logoterapije u Udruzi mobbing, sa zadovoljstvom Vas obavještavamo da idemo dalje s našim radionicama, koje i ove godine vodi dugogodišnja vanjska suradnica Udruge, doc.dr.sc. Dubravka Šimunović, profesorica na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i logoterapeut.
Drugi ciklus započinje 12. veljače 2019.godine, kada je i planiran prvi susret naše nove grupe, u prostorijama Udruge mobbing.
Logoterapiju je razvio austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl, nakon vlastitog traumatičnog iskustva holokausta, u kojem je izgubio članove svoje obitelji. U fokusu logoterapije je pomaganje ljudima da pronađu smisao koji im vraća vjeru u život i to na tri načina:stvarajući neko djelo, doživljavajući neku vrijednost i trpeći. Osnovna misao je da je čovjek kovač vlastite sreće i da je sposoban otkrivati ljepotu života.
Možemo li iz naše patnje i teških životnih iskustava krenuti u potragu za smislom,nasmiješiti se životu i krenuti ponovo živjeti,voljeti,stvarati?
Logoterapijski pristup u savjetovanju omogućava pružanje nade i jačanje ljudskog dostojanstva u svakodnevnom životu.
Sve informacije možete dobiti na broj telefona 01/39 07 301 ili e-mail: udruga.mobbing@zg.t-com.hr

Seminar SRPOOH

U sklopu ESF projekta „Promicanje socijalnog dijaloga o zaštiti dostojanstva i prava radnika“, koji provodi Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) u partnerstvu s Udrugom Mobbing, održan je dvodnevni seminar u Termama Jezerčica (Donja Stubica) 13. i 14. rujna 2018. godine.
Edukacija je namijenjena sindikalnim povjerenicama i povjerenicima SRPOOH-a kako bi unaprijedili znanja i vještine potrebne za kolektivno pregovaranje i stekli nova znanja na području zaštite dostojanstva radnika te na taj način u kolektivne ugovore ugradili učinkovite mehanizme zaštite dostojanstva radnika.
Predavači su bili Olivera Ilijaš, mag.iur., prim.mr.sc. Elvira Koić, dr.med., specijalist psihijatar, i pravnik Udruge mobbing Ivan Hranj, mag.iur.

Postupak prije otkazivanja ugovora o radu

Prilikom otkazivanja ugovora u radu, odnosno donošenja odluke o otkazu ugovora o radu, poslodavac ima obvezu provesti određeni postupak propisan odredbama Zakona o radu (NN 93/14, 127/17). Zakonska procedura se razlikuje ovisno o tome ima li poslodavac namjeru radniku otkazati ugovor o radu redovnim ili izvanrednim putem te djeluje li kod poslodavca radničko vijeće ili ne.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika (ako radnik krši obveze iz radnog odnosa) poslodavac mu je dužan uručiti pisano upozorenje (opomenu) kojim ga upozorava na kršenje obveze iz radnog odnosa te mu ukazati na mogućnost otkaza u slučaju da nastavi s istim radnjama. Uz pisanu opomenu, poslodavac je dužan radniku omogućiti iznošenje obrane, odnosno dati mu priliku da se izjasni o navodima koji mu se stavljaju na teret i zbog kojih je opomenut.
Zakonom o radu nije propisano vremensko važenje opomene, tek neki pravilnici o radu i kolektivni ugovori sadrže odredbe o vremenu nakon kojeg se opomena briše iz dosjea radnika.Stoga je vrlo važno da se radnik pisano očituje o okolnostima iz opomene kojega terete.
Kod izvanrednog otkazivanja obveze pisanog upozorenja (opomene) nema, jedina obveza poslodavca u tom slučaju je da radniku omogući iznošenje obrane. To znači da će poslodavac, prilikom obavijesti o svojom namjeri otkazivanja, radnika pozvati da iznese svoju obranu.
Ako kod poslodavca djeluje radničko vijeće, poslodavac se s njim mora savjetovati prilikom donošenja odluka koje su važne za položaj radnika pa tako i o odluci o otkazu. Prilikom donošenja odluke o otkazu, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom koji kod poslodavca obavlja funkciju radničkog vijeća. Radničko vijeće se može protiviti otkazu ako poslodavac nema opravdani razlog za otkaz ili ako nije proveo postupak prije otkazivanja propisan Zakonom o radu.
U određenim slučajevima, poslodavac odluku o otkazu može donijeti samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća (primjerice, ako želi otkazati ugovor o radu radniku starijem od 60 godina, radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomični gubitak radne sposobnosti, radniku osobi s invaliditetom, članu radničkog vijeća, predstavniku radnika u organu poslodavca).
Često radnici ne žele primiti odluku poslodavca, odnosno potpisati da su je primili, bilo da se radi o opomeni ili odluci o otkazu. Ovdje je važno naglasiti da potpisivanje primitka odluke poslodavca ne znači da se radnik slaže s njezinim sadržajem, nego samo potvrđuje da je odluku primio. Trenutak primitka odluke o otkazu je važan jer od tog trenutka radniku počinje teći rok za žalbu, odnosno za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava radnika (koji se mora podnijeti u roku od 15 dana od primitka odluke). U interesu radnika je primiti odluku poslodavca i upoznati se s njenim sadržajem kako bi mogao pravovremeno reagirati i zaštititi svoja prava iz radnog odnosa.

Osnivanje i ovlaštenja radničkog vijeća

Radničko vijeće je jedan od instituta kojim Zakon o radu daje radnicima mogućnost da kod poslodavca sudjeluju u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. Osnivanjem radničkog vijeća radnici si stvaraju priliku da, putem svojih predstavnika,suodlučuju o pitanjima koja su za njih vrlo važna.
Pravo na osnivanje radničkog vijeća imaju radnici zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje 20 radnika, odnosno radnici kod takvog poslodavca imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. Osnivanje radničkog vijeća je pravo i mogućnost radnika, a poslodavac im je dužan to i omogućiti.
Postupak osnivanja radničkog vijeća se pokreće na prijedlog sindikata koji djeluje kod poslodavca ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca. Valja napomenuti da je osnivanje radničkog vijeća pravo radnika, a ne dužnost poslodavca te inicijativa za osnivanje nije njegova obveza.
Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca i to savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem o pitanjima važnim za položaj radnika.Pa se tako poslodavac mora savjetovati s radničkim vijećem prilikom donošenja pravilnika o radu, uvođenja novih tehnologija, o rasporedu radnog vremena, planu godišnjih odmora, politici zapošljavanja, premještaju i otkazu itd. Nadalje, poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća otkazati ugovor o radu članu radničkog vijeća, radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, otkazu radniku starijem od 60 godina itd.
Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obaviještavati radničko vijeće o određenim pitanjima koja su važna za položaj radnika (primjerice, o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, o opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, promjenama u plaćama, o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada itd.)

Također, radničko vijeće pazi na poštivanje Zakona o radu, kolektivnih ugovora i drugih propisa te pazi na to ispunjava li poslodavac uredno i točno obveze obračunavanja i uplaćivanja doprinosa.
Poznavati ulogu i ovlaštenja radničkog vijeća važno je i za sindikalne povjerenike jer kad kod poslodavca nije osnovano radničko vijeće,sva njegova prava i obveze preuzima sindikalni povjerenik (osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca).

Novo, novo, novo!!! LOGOTERAPIJA – LIJEČENJE SMISLOM

Od 1.rujna 2018. godine u Udruzi mobbing možete pohađati radionice LOGOTERAPIJE.
Radionice i individualna savjetovanja vodit će doc.dr.sc. Dubravka Šimunović,prof.v.š.
Život se uvijek događa u sadašnjosti i mir sa sobom onakvima kakvi jesmo osnova je smislene povezanosti naše unutarnje i vanjske stvarnosti.
Prema Viktoru Franklu, duhovna dimenzija nam može pomoći da u sebi otkrijemo snage i mogućnosti koje ćemo i u nepovoljnim okolnostima smisleno upotrijebiti.
Logoterapija – za ljude koji žele pronaći smisao u društvu raspadnutih životnih vrijednosti.
Možemo li iz naše patnje i teških životnih iskustava krenuti u potragu za smislom,nasmiješiti se životu i krenuti ponovo živjeti,voljeti,stvarati?
Često se osjećate usamljenima,pritišću vas svakodnevni problemi?
Plaši li vas budućnost i sve ono što ona donosi,ne vidite smisao ni u čemu?
Predajete li se lako i odustajete onda kad ste već nadomak cilju?
Logoterapijski pristup u savjetovanju omogućava pružanje nade i jačanje ljudskog dostojanstva u svakodnevnom životu.

Predbilježbe, kao i sve ostale informacije možete dobiti na broj telefona 01/39 07 301 ili e-mail: udruga.mobbing@zg.t-com.hr.

Predbilježbe

1 + 3 = ?

Besplatna pravna pomoć

Važno je razlikovati primarnu od sekundarne pravne pomoći, znati tko ih je ovlašten pružati te koje su radnje obuhvaćene jednim i drugim oblikom pružanja pravne pomoći.

Primarna pravna pomoć

Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu u Zagrebu, ovlaštene udruge i pravne klinike.

Primarna pravna pomoć ne obuhvaća i zastupanje pred sudom, nego to predstavlja sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju jedino odvjetnici.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

  • opću pravnu informaciju
  • pravni savjet
  • sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
  • zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
  • zapravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora

Sekundarna pravna pomoć

Ponekad prva (primarna) razina pravne zaštite nije dovoljna i osoba mora zaštitu svojih prava zatražiti putem suda. Ta razina pravne zaštite naziva se sekundarna pravna pomoć, pružaju je jedino odvjetnici te obuhvaća i zastupanje u sudskim postupcima.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

  • pravni savjet
  • sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
  • sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
  • zastupanje u sudskim postupcima
  • pravnu pomoć u mirnom rješenju spora

Također, sekundarna pravna pomoć se može ostvariti i kao oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Osoba koja želi ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć mora podnijeti zahtjev uredu državne uprave u županiji u kojoj ima prebivalište. Za odobravanje pravne pomoći uzima se u obzir imovinsko stanje osobe koja podnosi zahtjev.

Karoshi – sindrom ekstremnog izgaranja na radnom mjestu

Karoshi sindrom (jap. Kah=previše + roe=rad + she=smrt) je pojam koji označava sindrom iznenadne smrti zbog srčanog i moždanog udara ili suicida, kojoj je uzrok veliki stres zbog prekomjernog rada i izgaranje na poslu. Nastaje zbog ekstremnog preopterećenja organizma uslijed prekomjernog broja odrađenih radnih sati, kompliciranih i prevelikih zahtjeva postavljenih radniku. Usto, obilježava ga i izostanak adekvatne socijalne podrške te je često povezan i s mobbingom. Do smrti dolazi zbog ogromne količina stresa i kroničnog nedostatka sna koji oslabljuju organizam te dovode do fatalnih posljedica.Bolest nema nekih upadljivih prethodnih simptoma, smrti obično prethodi kronični umor, depresivna stanja te suicidalnost, zbog čega se ponekad karoshi sindrom doživljava i kao „samoubojstvo poslom“.
Česte žrtve su osobe koje rade na odgovornim radnim mjestima, poput poslovnih rukovoditelja, liječnika, profesionalnih vozača, novinara i osoba zaposlenih na drugim radnim mjestima koje obilježava prekomjerna profesionalna odgovornost i veliki psihički pritisak. Te osobe često rade prekovremeno, bez obzira je li im taj rad plaćen ili ne. Smatraju da bi drugačije ponašanje bilo nečasno i sramotno te osjećaju veliku odanost prema poduzeću u kojem su zaposleni. Velika opasnost od nastanka karoshi sindroma postoji i za osobe iznad četrdesete i pedesete godine života koji, u strahu od gubitka radnog mjesta i težeg pronalaženja novog posla, pristaju na sve uvjete rada.
Rizik za nastanak sindroma karoshi je rad od 80 prekovremenih radnih sati mjesečno.U Japanu su liječnici i pravnici 1988. godine osnovali „Karoshi telefon“ (Karoshi Hotline) kako bi pružali pomoć članovima obitelji stradalog i davali adekvatne savjete o ostvarivanju naknade štete zbog smrti člana obitelji.
Karoshi ili „smrt zbog prekomjernog rada“ je kao pojava u socijalnoj medicini prepoznat krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Japanu, gdje je 1969. godine zabilježen prvi slučaj. Radilo se o 29-godišnjem zaposleniku najveće novinske izdavačke kućeu Japanu, koji je umro od moždanog udara. Tek 1987. godine je službeno priznat, nakon što je u Japanu nekoliko izvršnih direktora u naponu snage iznenada umrlo, bez ijednog prethodnog znaka bolesti.
Karoshi sindrom treba razlikovati od burn-outa, odnosno sindroma izgaranja na poslu jer se burn-out javlja postepeno uz različite simptome, a karoshi nastupa iznenada i bez prethodnih upadljivih znakova bolesti. Sindrom karoshije zapravo ekstreman primjer izgaranja na radnom mjestu.

Izvori:
Koić, Poredoš Lavor: Ekstremni primjer izgaranja na poslu – sindrom karoshi, 2009.
Der-Shin Ke: Overwork, Stroke, Karoshi-Death from Overwork (Acta Neurologica Taiwanica, 2012)