, ,

Problem o kojem se šuti – zlostavljanje na radnom mjestu

Udruzi Mobbing u proteklih deset godina su se obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Udruga Mobbing, koja ove godine obilježava 10 godina djelovanja, zalaže se za donošenje posebnog zakona o sprječavanju zlostavljanja na radnom mjestu umjesto da to područje uređuje više zakona.
Po podacima Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj je trenutno u tijeku pet sudskih postupaka za mobbing koji se vode kao kazneni postupci, a od 2010. do danas na sudovima su riješena ukupno 133 radnopravna građanska predmeta za nadoknadu štete zbog zlostavljanja na radnom mjestu.
S izmjenama Kaznenog zakona 1. siječnja 2013. zlostavljanje na radnom mjestu postalo je kazneno djelo. Na sudovima je u tijeku pet takvih postupaka – po jedan u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima, te dva u Splitu. Prije izmjena zakona žrtve mobbinga mogle su tražiti građansko-pravnu zaštitu, a podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju da je od ukupno 133 takva predmeta 78 riješeno pravomoćno, te 55 nepravomoćno.
Predsjednica Udruge Mobbing Jadranka Apostolovski kaže kako je Hrvatska od 2004. napravila velik iskorak u osvještavanju javnosti o problemu mobbinga, koji je do tada bio gotovo nepoznat pojam, no još uvijek se pravna zaštita pruža kroz više zakona koji problem ne zahvaćaju u cjelini.
Pravnu zaštitu žrtve mobbinga primaju kroz odredbe Zakona o radu, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

Od 1. siječnja 2013. na snazi je izmijenjeni Kazneni zakon koji kroz odredbu članka 133. uvrštava mobbing u kaznena djela ako je nanesena šteta zdravlju. Ako je radniku povrijeđeno dostojanstvo na radnom mjestu štiti ga članak 130. Zakona o radu, no ni taj članak, ne pokriva sve situacije nasilja i zlostavljanja koja se događaju na radnom mjestu.

Što je mobbing?

Udruga Mobbing je od osnutka 2004. godine pionir u nastojanjima da se promijeni svijest javnosti o zlostavljanju na radnom mjestu, kako bi se problem nazvalo pravim imenom i pomoglo ljudima u zaštiti svojih prava i dostojanstva.

Udruzi su se u proteklih deset godina obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe, i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta. Mobbing se, prema istraživanjima, najčešće događa u loše organiziranim poduzećima.
Žene su češće žrtve, muškarci zlostavljači

Rezultati anketa provedenih među osobama koje se obraćaju udruzi pokazuju da mobbing prijavljuje 66 posto žena i 34 posto muškaraca. Među njima je najviše onih sa srednjom stručnom spremom (35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena), zatim s fakultetskim obrazovanjem (29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9 posto muškaraca i 6 posto žena).

Zlostavljanje više prijavljuju muškarci zaposleni u privatnim poduzećima (52,9 posto), dok je kod žena više onih koje su zaposlene u državnim poduzećima (53 posto).

Više od 80 posto osoba izjavljuje da su se zbog zlostavljanja osjećali ponižavajuće i bespomoćno, a više od 70 posto ne zna da u njihovoj tvrtki postoji osoba zadužena za zaštitu od zlostavljanja niti znaju tko je ona, iako su poslodavci dužni radnike o tome obavijestiti.

Žene su izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju u većini slučajeva njihova je žrtva također žena.

Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15 posto žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

Izvor: RTL