Svi smo mi svakodnevno izloženi stresu, a izvori stresa su brojni. Možda imamo razmirice unutar obitelji, izgubili smo voljenu osobu, onemogućeno nam je druženje s bliskim osobama, izgubili smo posao ili smo nesigurni oko budućnosti. Svi navedeni događaji, ali i brojni drugi, mogu izazvati stresnu reakciju. Početkom ove godine pojavio se još jedan značajan izvor stresa – pandemija. Od početnog neznanja, preko ponovnog povratka u normalno stanje pa sve do dramatičnih brojeva novozaraženih kojima smo svakodnevno izloženi, konstantno smo izloženi stresu. Prvo se radilo o neizvjesnosti po pitanju utjecaja COVID-19 na naše zdravlje, a sada o posljedicama njegovog utjecaja na poslove koje obavljamo. Mnogi od nas izgubili su svoja dosadašnja radna mjesta te bili suočeni sa egzistencijalnim pitanjima i izazovima. Takve situacije su jedan od najvećih izvora stresa s kojima se možemo susresti tijekom života.

Reakcije na stres su brojne i različite od osobe do osobe. Kod nekih se stres manifestira u obliku fizičkih tegoba, poput različitih bolova, teškoća u disanju, teškoća s probavom ili različitih bolesti. Drugi mogu imati teškoće s koncentracijom, spavanjem i apetitom, a mogu se lako naljutiti, plakati, osjećati nesretno ili krivo. Vrlo nas često ovakva neugodna stanja čine dodatno zabrinutima te počinjemo razmišljati o svemu lošem što nam se događalo prije ili se može dogoditi u budućnosti. Iako su takve misli i osjećaji prirodan odgovor na stres, problem može nastati kada postanemo preokupirani njima. Drugim riječima, možemo se naći u situaciji gdje se družimo s bliskim osobama u jednom trenutku, a u drugom postanemo ljuti bez nekog jasnog povoda, kao da nas ljutnja preplavljuje van naše kontrole. Osim ljutnje, možemo se osjećati beskorisno, nesposobno, obeshrabreno ili tužno, što često dovodi do promjena i u samom ponašanju. Neki se mogu često prepirati s drugima ili provesti cijeli dan u krevetu. Takva ponašanja otežavaju nam uspostavljanje kvalitetnog kontakta sa sobom i drugima, tj. dovode do problema s pažnjom i koncentracijom zbog čega uobičajene zadatke radimo lošije ili teže uživamo u inače ugodnim aktivnostima.

Iako je ponekad teško utjecati na izvor stresa, ipak možemo utjecati na to kako doživljavamo neki događaj i kako se ponašamo. Kada se ”uhvatimo” da nam misli lete ili nas obuzima negativan osjećaj možemo vježbati uzemljavanje. Primjerice, odaberimo pjesmu koja nam se sviđa i pustimo ju neka svira. Dok ju slušamo, usmjerimo pažnju na pojedine instrumente koji stvaraju glazbu, kao da ih nikada prije nismo čuli. Usmjerimo se na glas pjevača/ice te različite tonove koje proizvodi, tj. pristupimo ovoj aktivnosti sa znatiželjom i usmjerimo se na različite elemente koji ju čine. To ne mora biti nužno glazba, nego bilo koja svakodnevna aktivnost poput ispijanja kave ili čaja (možemo se usmjeriti na okus, teksturu, toplinu), ali i razgovora s obitelji ili prijateljima (možemo se usmjeriti na intonaciju glasa, izraze lica). Učestalo vježbanje ove aktivnosti, pomaže nam da se uzemljimo, a usmjeravanjem pažnje na različite dijelove nekog iskustva nam pruža trenutno olakšanje od negativnih misli i osjećaja koji nam se javljaju. Naravno, ključ uspjeha je u vježbanju, a što duže to radimo, lakše ćemo ovaj pristup primijeniti i na druge aspekte života što će nam smanjiti, barem trenutno, razinu napetosti koju osjećamo. Ako promotrimo ovu vježbu kroz metaforu, možemo zamisliti da se nalazimo na stablu usred oluje, a cilj nam je spustiti se sa stabla (uzemljiti se) kako bi bili sigurniji dok oluja traje. Ta (emocionalna) oluja neće nestati sama od sebe i potrebno je suočiti se s njom u nekom trenutku, ali ova tehnika nam može pomoći upravo u trenutnom smirivanju, tj. dovodi do promjene u ponašanju što nam služi kao osnova za daljnje promjene u mislima i osjećajima.

Ako vam navedena ”oluja” stvara probleme već duže vremena, možete se javiti na besplatno psihološko savjetovanje koje pružamo u udruzi Mobbing, kako bi otkrili njene uzroke te pronašli načine za boljim suočavanjem.

Ministarstvo rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je Upute za posjetitelje institucija socijalne skrbi. Objavljene upute dostupne su na poveznici:

Upute za posjetitelje institucija socijalne skrbi

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Upute za sprječavanje i suzbijanje COVID-19 pružateljima izvaninstitucijskih usluga u sustavu socijalne skrbi koje Vam u privitku dostavljamo.

Molimo da obratite pozornost da se Upute za pružatelje izvaninstitucijskih usluga odnose na pružatelje usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja, boravka, savjetovanja i pomaganja, rane intervencije, psihosocijalne podrške, integracije i pomoći u kući.

Upute su ujedno objavljene na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

 

Upute za pružatelje izvaninstitucijskih usluga, HZJZ

Poštovane korisnice i korisnici,

Kako je novonastala izvanredna situacija uzrokovana novim virusom COVID -19 proglašena od strane Svjetske zdravstvene oganizacije pandemijom, to vas ovim putem obavještavamo da će Udruga mobbing sve vaše upite koje imate zaprimati putem elektronske pošte i telefonom.

Pažljivo ćemo slušati upute Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te ćemo do njihove drugačije odluke biti dostupni za vaše upite. Molimo da osobno ne dolazite u naše prostorije kako biste sačuvali ponajprije sebe te na taj način,odgovornim ponašanjem, dali doprinos zaštiti zdravlja zajednice.

Svoje upite molimo šaljite na ove adrese elektronske pošte :

udruga.mobbing@zg.t-com.hr;

hranj.ivan@gmail.com;

suzana@mobbing.hr ;

Telefonske upite postavite na broj : 01/39 07 301

Kontakti za psihološku pomoć:

elvira.koic@gmail.com

Telefon: 091/459 59 91

Želimo vam da ostanete zdravi,čuvajte sebe i druge!