Što je mobbing?

mobbing

Pojam MOBBING potječe od engleskih riječi „mob“ – ološ, svjetina, grupa i glagolske inačice „to mob” – napadati nekoga, nasrnuti u masi, pogrdno ga nazivati.
U literaturi se koriste brojni sinonimi za navedeni pojam i oblik zlostavljačkog ponašanja u radnoj sredini – psihoteror na radnom mjestu, psihičko zlostavljanje na radnom mjestu, zlostavljanje na radu, moralno zlostavljanje na radu i dr.
Teorijska istraživanja o MOBBINGU definiraju ga kao „konfliktom opterećenu komunikaciju među kolegama na radnom mjestu ili između nadređenog i njemu podređenih, koju prate sustavni napadi tijekom duljeg vremenskog razdoblja s ciljem diskriminiranja, a često i isključenja žrtve iz svijeta rada, odnosno dotične radne sredine“.
Judikati njemačkih sudova najprecizniji su determiniranju MOBBINGA kao „sustavnog šikaniranja ili diskriminacije radnika od strane drugih radnih kolega ili nadređenih osoba, kod kojega postoji kauzalna veza između napada tijekom duljeg vremenskog razdoblja i željene posljedice“ (progona, izoliranja ili isključenja iz odnosne radne sredine). Protupravnost takovog ponašanja i djelovanja može se promatrati s motrišta radnog, građanskog i kaznenog prava.
Prva istraživanja o psihičkom zlostavljanju na radnom mjestu započela su osamdesetih godina prošloga stoljeća u Švedskoj, zahvaljujući dugogodišnjem radu sveučilišnog profesora, psihologa i psihijatra Heinza Leymanna, dok je termin MOBBING u nas prvi puta spomenut prije petnaestak godina, na godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa, zahvaljujući izlaganju psihologinje Andreje Kostelić Martić.

Vrste mobbinga

  • Vertikalni mobbing – nadređeni zlostavljaju podređene.
  • Obrnuti mobbing (obrnuti vertikalni mobbing) – podređeni zlostavljaju nadređene.
  • Horizontalni mobbing – zlostavljanje potječe od osoba iz radnog okruženja koje se nalaze u istoj subordinancijskoj ravni, odnosno nisu ni nadređeni, niti podređeni zlostavljanoj radnici/radniku).
  • Strateški mobbing– upravljački tim tvrtke sustavno se fokusira na psihičko zlostavljanje radnica/radnika koji su ocijenjeni kao nepoželjan ili nepotreban dio radne snage

Radnici šute jer se boje za radno mjesto

zlostavljanje

Mobbing nije pravno uređen, a prouzročio je čak i smrtne slučajeve.

Netom proslavljeni Međunarodni praznik rada poslodavac bivše Purisove farme u Sv. Petru u Šumi u Istri svojim radnicima “čestitao” je nedavnim slanjem na – detektor laži.

Krajnje nevjerojatan način zlostavljanja na radnome mjestu. Poligraf je trebao “izreći istinu” o tome kradu li radnici, zakidaju li na vaganju i slično. Nad “trenutkom istine”, kako glasi naziv jednog TV reality showa (no ovdje je u pitanju stvarni život i krajnje uznemiravanje radnika), zgroženi su i u Udruzi Mobbing. Udruga je to za pomoć i edukaciju njegovih žrtava, čija predsjednica Jadranka Apostolovski, svojevremeno i sama žrtva mobbinga koja je zadovoljštinu potražila na sudu i dobila ju, bešćutnost i bizarnost ovog događaja iz Istre komentira riječima: “Na takav tretman ne bi naišli ni zaposlenici državne riznice gdje se radi s tako osjetljivom stvari kao što je novac.”
Ovoj se udruzi dnevno u prosjeku jave četiri osobe – žrtve mobbinga, no ima dana kada ih bude i znatno više. Češće se kao žrtve mobbinga javljaju žene.
– Lani nam se zbog mobbinga obratilo 72 posto žena i 28 posto muškaraca kao žrtava zlostavljanja na radnome mjestu. Najčešće nam se kao žrtve mobbinga javljaju osobe sa srednjom stručnom spremom, potom s visokom, a najmanje sa završenom osnovnom školom. Očito, takvi se ljudi boje za svoj posao, da ne izgube radno mjesto, svjesni da je tržište rada u Hrvatskoj premalo, a oni nekonkurentni zbog svoje nenaobrazbe, pa misle da je bolje šutjeti i trpjeti zlostavljanje na radnome mjestu – kaže Apostolovski.

Mobbing nakon izbora

Na upit kakav je prosječan profil zlostavljača, Apostolovski se poziva na rečenicu poznatog psihijatrijskog stručnjaka dr. Alije Sutovića.
– Dr. Sutović to je opisao rečenicom: Iza svake prepotencije krije se neka impotencija – kaže Apostolovski.
Iako je prva asocijacija da se mobbing češće događa u privatnom sektoru, kaže kako je i javni, državni sektor, iako mu je poslodavac država, itekako poprište zlostavljanja na poslu, pri čemu se misli na promjene vlasti kada dojučerašnji kadar, bez obzira na svu svoju stručnost, kompetencije, iskustvo…, postaje žrtva smjena (stranačke), nepodobnosti i dr., iako žrtva takvog masovnog, strateškog mobbinga s politikom nema veze, niti pripada ijednoj stranačkoj opciji. Udruzi Mobbing najtužnija je činjenica da je još 2006. predstavila Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, da ga je preuzeo SDP, tada kao oporba, no da se od tada ništa o tom pitanju nije događalo.
– Mi smo u zemljama regije odradili veliki projekt – osvijestili donositelje zakona u zemljama okruženja pa su Srbija, a potom i Makedonija te Crna Gora, za razliku od nas, donijele poseban zakon o tome – ukazuje Apostolovski.
U sadašnjim prilikama, mobbing se u nas, kaže, rješava trima zakonima – Zakonom o radu, čl. 134., Zakonom o obveznim odnosima u dijelu koji govori o povredi prava osobnosti, povredi časti i ugleda i pravu na duševni mir, kao i Zakonom o zaštiti zdravlja na radu – čl. 51., gdje je poslodavac dužan voditi računa o stresu.

Akademsko “filigransko” zlostavljanje

Mobbing na poslu je loša komunikacija, loša radna klima koja pogoduje ponašanjima koja su nedopustiva. Ima slučajeva i tzv. akademskog, “filigranskog” zlostavljanja, kao i slučajeva tzv. obrnutog, okomitog mobbinga – kada radnik zlostavlja poslodavca.
– Takvih je slučajeva malo, oko pet posto. U privatnoj firmi takav poslodavac lako će se riješiti takvog radnika, no u državnim firmama put je malo teži – kaže Apostolovski. Bez obzira na to koje vrste bio, mobbing vodi žrtvu u stres, u bolest, u bolovanje, u pad radne učinkovitosti i na kraju, nažalost, neki slučajevi mobbinga završili su tragično, smrtnim ishodom za žrtvu.
Apostolovski navodi dva primjera koja su završila smrtnim ishodom – jedne novinarke i jednog liječnika. Njihovi moberi bili su glavni urednik, odnosno ravnateljica zdravstvene ustanove u kojoj je zlostavljani liječnik radio.
– Novinarka je u 42. godini preminula na radnom zadatku nakon telefonskog, krajnje stresnog, neugodnog poziva glavnog urednika koji je bio njegov nastavak zlostavljanja te novinarke na radnome mjestu. Taj je njegov telefonski poziv bio kap koja je prelila čašu njenog stresa – stradalo joj je srce… Liječnik, koji se stalno opirao stresu zbog zlostavljanja od strane ravnateljice, nakon jednog sastanka samo se srušio… Srce… – priča Apostolovski.

Izvor: Glas Slavonije

 

Zaposleno 47% polaznica projekta “Stvaranje inovativnih mogućnosti za samozapošljavanje nezaposlenih visokoobrazovanih žena s područja Grada Zagreba”

image002

Od 32 nezaposlene žene koje su sudjelovale u projektu, na dan 09. travnja 2015. zaposleno je njih 15 (oko 47%), dok je njih 9  (oko 28,1%) uključeno u mjeru stručnog osposobljavanja u cilju stjecanja radnog iskustva u stečenom zanimanju, a svega 8  (oko 25%) ih je još uvijek nezaposleno. Zaposlene osobe rade na poslovima stečene stručne spreme kao pedagozi, psiholozi  u dječjim vrtićima ili školama, učitelji u osnovnim školama i odgajatelji u vrtićima.

Kao korisnice projekta dobile su dodatna znanja  koja im omogućuju brže zapošljavanje, a usvojena znanja i iskustvo stečeno kroz projektne aktivnosti pruža im  priliku za razvoj novih načina rada s djecom. Korisnice projekta upoznale su novi koncept organizacije i načina rada s djecom koji sada imaju prilike primijeniti u svom svakidašnjem radu s posebnim naglaskom na poticanje poduzetništva od najranije dobi.

 

Povezana objava: https://mobbing.hr/stvaranje-inovativnih-mogucnosti-za-samozaposljavanje-nezaposlenih-visokoobrazovanih-zena-s-podrucja-grada-zagreba/

 

Izvor: Samozapošljavanje žena

Mobing često provode kolege na istim pozicijama

640b5aa52acc23428515632053f22488

Govoreći o najčešćim simptomima mobinga, Apostolovski je kazala je kako žrtve u mnogo većoj mjeri zamjećuju posljedice na svoj privatni u odnosu na poslovni život.

 

Članak u Večernjem listu….

http://www.vecernji.hr/poduzetnistvo-i-karijere/mobbing-cesto-ne-provode-sefovi-vec-kolege-na-istim-pozicijama-995864

U Zadru tribina na temu zlostavljanja na poslu

mobbing_zrtva

U Maloj vijećnici Doma županije u Zadru održat će se tribina na temu zlostavljanja na poslu, gdje će biti riječi o iskustvu i praksi udruge mobbing.

Tribinu organizira Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova Zadarske županije ususret 8. ožujku – međunarodnom danu žena.

Tribina će se održati 5. ožujka u 11 sati, u Maloj vijećnici Doma županije u Zadru.

 

Izvor: http://www.zadarska-zupanija.hr/component/k2/item/861-tribina-na-temu-zlostavljanja-na-poslu

Zlostavljanje na poslu dnevno prijavi četvero radnika

jadranka_mobbing

Voditeljica udruge Mobbing o sve većem broju prijava zaposlenih koji trpe razne oblike zlostavljanja

Koliko je u Hrvatskoj raširen mobbing?

Gotovo svaki zaposlenik u radnom vijeku prolazi neku torturu. Problem je u lošoj komunikaciji. Ako se stvori konflikt koji se nije riješio, on ostaje tinjati i stvara se nesnošljivost. Tu dolazi do velikog stresa kod osobe koja trpi takvo ponašanje i nema priliku obraniti svoj stav. Ona je ponižena, na posao dolazi s grčem u želucu i gubi volju. Pomoć udruge u prosjeku zatraže četiri osobe dnevno.

Kakvim su sve oblicima zlostavljanja izloženi?

Žale se na prijetnje otkazom, pretjerano nadziranje, neslane šale i uvrede te nerazumne rokove za obavljanje posla. Drugima pak poslodavci ne daju ništa da rade. Zaposlenici izloženi mobbingu obolijevaju, posežu za tabletama i odlaze na dulja bolovanja, a dvoje je i umrlo od posljedica zlostavljanja.

Koje su mogućnosti zaposlenih?

Mi za stranku možemo poslati zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, ali za sve ostalo potreban joj je odvjetnik. Većina poslodavaca nema osobu zaduženu za zaštitu dostojanstva radnika ili pak imenuju osobu koja im je odana. Zato lobiramo za poseban Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu.

Izvor: Večernji List

Mobbing-problem o kojem se i dalje šuti

zlostavljanje

Svaki četvrti zaposlenik tijekom radnog vijeka trpi neki oblik mobbinga.

Među njima je više žena nego muškaraca. Udruzi mobbing tokom deset godina djelovanja obratile su se tisuće ljudi. A putem pravnog savjetovališta pomoć je dobilo više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona ili maila. Predsjednica udruge kaže kako je Hrvatska od 2004. godine napravila veliki iskorak u osvještavanju javnosti o problemu mobbinga, koji je do tada bio gotovo nepoznat pojam. No, još uvijek se pravna zaštita pruža kroz više zakona koji problem ne zahvaćaju u cjelini.

 

Izvor: Slavonskobrodska Televizija

Udruga Mobbing traži posebni zakon o zlostavljanju na radnom mjestu

zakoni

Udruga Mobbing, koja ove godine obilježava 10 godina djelovanja, zalaže se za donošenje posebnog zakona o sprječavanju zlostavljanja na radnom mjestu umjesto da to područje uređuje više zakona.

Po podacima Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj je trenutno u tijeku pet sudskih postupaka za mobbing koji se vode kao kazneni postupci, a od 2010. do danas na sudovima su riješena ukupno 133 radnopravna građanska predmeta za nadoknadu štete zbog zlostavljanja na radnom mjestu.

S izmjenama Kaznenog zakona 1. siječnja 2013. zlostavljanje na radnom mjestu postalo je kazneno djelo. Na sudovima su u tijeku pet takvih postupaka – po jedan u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima, te dva u Splitu. Prije izmjena zakona žrtve mobbinga mogle su tražiti građansko-pravnu zaštitu, a podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju da je od ukupno 133 takva predmeta 78 riješeno pravomoćno, te 55 nepravomoćno.

Predsjednica Udruge Mobbing Jadranka Apostolovski kaže kako je Hrvatska od 2004. napravila veliki iskorak u osvještavanju javnosti o problemu mobbinga, koji je do tada bio gotovo nepoznat pojam, no još uvijek se pravna zaštita pruža kroz više zakona koji problem ne zahvaćaju u cjelini.

Pravnu zaštitu žrtve mobbinga primaju kroz odredbe Zakona o radu, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

Od 1. siječnja 2013. na snazi je izmijenjeni Kazneni zakon koji kroz odredbu članka 133. uvrštava mobbing u kaznena djela ako je nanesena šteta zdravlju. Ako je radniku povrijeđeno dostojanstvo na radnom mjestu štiti ga članak 130. Zakona o radu, no ni taj članak, ističe Apostolovski, ne pokriva sve situacije nasilja i zlostavljanja koja se događaju na radnom mjestu.

Udruga Mobbing je od osnutka 2004. godine pionir u nastojanjima da se promjeni svijest javnosti o zlostavljanju na radnom mjestu, kako bi se problem nazvalo pravim imenom i pomoglo ljudima u zaštiti svojih prava i dostojanstva.

Udruzi su se u proteklih deset godina obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Rezultati anketa provedenih među osobama koje se obraćaju udruzi pokazuju da mobbing prijavljuje 66 posto žena i 34 posto muškaraca. Među njima je najviše onih sa srednjom stručnom spremom (35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena), zatim s fakultetskim obrazovanjem (29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9 posto muškaraca i 6 posto žena).

Zlostavljanje više prijavljuju muškarci zaposleni u privatnim poduzećima (52,9 posto), dok je kod žena više onih koje su zaposlene u državnim poduzećima (53 posto).

Više od 80 posto osoba izjavljuje da su se zbog zlostavljanja osjećali ponižavajuće i bespomoćno, a više od 70 posto ne zna da u njihovoj tvrti postoji osoba zadužena za zaštitu od zlostavljanja niti znaju tko je ona, iako su poslodavci dužni radnike o tome obavijestiti.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe, i to sa ciljem eliminacije s radnog mjesta. Mobbing se, prema istraživanjima, najčešće događa u loše organiziranim poduzećima.

Žene su izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju u većini slučajeva njihova je žrtva također žena.

Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15 posto žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

Izvor: Radio 101

, ,

Problem o kojem se šuti – zlostavljanje na radnom mjestu

mobbing

Udruzi Mobbing u proteklih deset godina su se obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Udruga Mobbing, koja ove godine obilježava 10 godina djelovanja, zalaže se za donošenje posebnog zakona o sprječavanju zlostavljanja na radnom mjestu umjesto da to područje uređuje više zakona.
Po podacima Ministarstva pravosuđa, u Hrvatskoj je trenutno u tijeku pet sudskih postupaka za mobbing koji se vode kao kazneni postupci, a od 2010. do danas na sudovima su riješena ukupno 133 radnopravna građanska predmeta za nadoknadu štete zbog zlostavljanja na radnom mjestu.
S izmjenama Kaznenog zakona 1. siječnja 2013. zlostavljanje na radnom mjestu postalo je kazneno djelo. Na sudovima je u tijeku pet takvih postupaka – po jedan u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima, te dva u Splitu. Prije izmjena zakona žrtve mobbinga mogle su tražiti građansko-pravnu zaštitu, a podaci Ministarstva pravosuđa pokazuju da je od ukupno 133 takva predmeta 78 riješeno pravomoćno, te 55 nepravomoćno.
Predsjednica Udruge Mobbing Jadranka Apostolovski kaže kako je Hrvatska od 2004. napravila velik iskorak u osvještavanju javnosti o problemu mobbinga, koji je do tada bio gotovo nepoznat pojam, no još uvijek se pravna zaštita pruža kroz više zakona koji problem ne zahvaćaju u cjelini.
Pravnu zaštitu žrtve mobbinga primaju kroz odredbe Zakona o radu, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova.

Od 1. siječnja 2013. na snazi je izmijenjeni Kazneni zakon koji kroz odredbu članka 133. uvrštava mobbing u kaznena djela ako je nanesena šteta zdravlju. Ako je radniku povrijeđeno dostojanstvo na radnom mjestu štiti ga članak 130. Zakona o radu, no ni taj članak, ne pokriva sve situacije nasilja i zlostavljanja koja se događaju na radnom mjestu.

Što je mobbing?

Udruga Mobbing je od osnutka 2004. godine pionir u nastojanjima da se promijeni svijest javnosti o zlostavljanju na radnom mjestu, kako bi se problem nazvalo pravim imenom i pomoglo ljudima u zaštiti svojih prava i dostojanstva.

Udruzi su se u proteklih deset godina obraćale tisuće ljudi, putem pravnog savjetovališta pomoć godišnje dobije više od 450 osoba, a još 750 njih putem telefona i maila.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe, i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta. Mobbing se, prema istraživanjima, najčešće događa u loše organiziranim poduzećima.
Žene su češće žrtve, muškarci zlostavljači

Rezultati anketa provedenih među osobama koje se obraćaju udruzi pokazuju da mobbing prijavljuje 66 posto žena i 34 posto muškaraca. Među njima je najviše onih sa srednjom stručnom spremom (35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena), zatim s fakultetskim obrazovanjem (29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9 posto muškaraca i 6 posto žena).

Zlostavljanje više prijavljuju muškarci zaposleni u privatnim poduzećima (52,9 posto), dok je kod žena više onih koje su zaposlene u državnim poduzećima (53 posto).

Više od 80 posto osoba izjavljuje da su se zbog zlostavljanja osjećali ponižavajuće i bespomoćno, a više od 70 posto ne zna da u njihovoj tvrtki postoji osoba zadužena za zaštitu od zlostavljanja niti znaju tko je ona, iako su poslodavci dužni radnike o tome obavijestiti.

Žene su izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju u većini slučajeva njihova je žrtva također žena.

Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15 posto žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

Izvor: RTL

, ,

Gostovanje Jadranke Apostolovski na portalu Women in Adria

mobbing_zrtva

Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge Mobbing na portalu, između ostalog, iznosi da su žene izložene većem riziku da postanu žrtve zlostavljanja, dok muškarci češće sudjeluju u zlostavljačkom ponašanju. U situaciji kada su žene te koje zlostavljaju, u većini slučajeva njihova je žrtva također žena. Muškarci žrtve mobbinga češće doživljavaju prijetnje i fizičke nasrtaje, dok se oko 15% žena susrelo i sa seksualnim zlostavljanjem na poslu.

 

Više možete pročitati na Women in Adria 

Gostovanje Jadranke Apostolovski na TV postaji Mreža TV možete pogledati ovdje