Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga i Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

 

Udruga Mobbing tijekom karantene koja je proglašena uslijed pandemije COVID-19 započela je s pružanjem online savjetovanja iz područja radnog prava kao i psihoterapijskog savjetovališta za zaštitu mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina.
Savjetnicima Udruge mobbing svakodnevno pristižu pitanja u kojima je naglašena potreba za podrškom uslijed izloženosti mobbingu na radnom mjestu, kao i drugih problema povezanih s aktualnom situacijom; izvanrednom gubitku posla, stigmatizaciji nakon saznanja da je osoba preboljela COVID-19, povećanog opsega posla, izoliranog rada (gdje se radi od kuće ili je rad organiziran u smjenama kako ne bi došlo do kontakata među radnicima), nejasnih pravila rada od kuće (pravila o radnom vremenu, pravu na „isključenost“ i sl.), te neizvjesnost za budućnost (strah za posao, zdravlje).
Pandemija COVID-19 uz potres koji grad Zagreb nije doživio u posljednjih 140 godina ostavlja
traga po mentalno zdravlje svakog pojedinca.

Mentalno zdravlje definira se kao stanje u kojemu osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno te pridonositi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja te bez mentalnog zdravlja nema niti općeg zdravlja. Strah kao obilježje ove pandemije, uz zabrinutost i doživljaj stresa, normalni su odgovori na novonastalu situaciju, uz konstantnu suočenost s neizvjesnosti od „novog nepoznatog“.

Trenutačno smo izloženi „novom normalnom“ gdje se opravdano pitamo što nas čeka u daljnjoj budućnosti? Osim straha od zaraze, pandemija COVID-19 ima puno šire implikacije što predstavlja poseban izazov za mentalno zdravlje različitih dobnih skupina. Zaposlenici u svim granama gospodarstva i javnih službi u povećanom su riziku od zaraze virusom. Nažalost pandemija je narušila sve aspekte naših života: osobnog, obiteljskog, društvenog i poslovnog. Puno je natpisa u medijima, ali i u stručnoj literaturi, koji predviđaju pandemiju mentalnih poremećaja po završetku pandemije COVID-19. Čimbenik rizika za nastanak mentalnih poremećaja u početku novonastale situacije bila je karantena, dok su danas to socijalno distanciranje, strah od zaraze, liječenje oboljelih, stres na poslu, neizvjesna budućnost, briga za dobrobit obitelji i egzistenciju. Socijalna distanca, rad od kuće, online nastava, promjena dnevne rutine stavljaju svakodnevno na ispit naše osobne resurse i sposobnosti prilagodbe u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Posljedice na ekonomskom, društvenom, obiteljskom i obrazovnom planu iz dana u dan sve su veće.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od 134 anketirane države stručnu pomoć, na razini vulnerabilnih skupina čije je mentalno zdravlje ugroženo, trenutačno dobiva 7% anketiranih zemalja, dok se u čak 93% anketiranih zemalja javljaju različiti problemi koji onemogućavaju redovan rad psihijatrijskih službi i centara za mentalnu skrb.
Anticipacija ugroze i dalje postoji, poglavito dolaskom sezonskih virusa koji se pojačano manifestiraju u jesenskim i zimskim mjesecima, pri čemu suočavanje s opasnošću od zaraze i prateće promjene načina života i funkcioniranja, u pozadini dovode do galopirajućeg porasta mentalnih poteškoća u pučanstvu.

Prema recentnim istraživanjima pandemija COVID-19 za posljedicu može imati različite mentalne poremećaje. Osim depresije i ovisničkih ponašanja, nerijetko se javljaju i anksiozni poremećaji, strah od smrti, panični poremećaj, fobije, te somatoformni poremećaji i somatski simptomi kao glavobolja, umor, bolovi u trbuhu i kratak dah.
Valja uzeti u obzir i čimbenike rizika kao što su ekonomska, društvena i politička zbivanja na globalnoj razini, koji mogu dodatno pogoršati već narušeno mentalno stanje pučanstva.
Nadalje, velika količina nekontroliranih vijesti koje se šire medijima povećavaju rizik širenja lažnih vijesti brže od samog virusa (infodemija), što uzrokuje anksioznost, zabrinutost i neizvjesnosti koje sve doprinose negativnim ishodima, poput stigmatizacije i diskriminacije osoba koje su bile oboljele ili koje su bile u kontaktu s oboljelom osobom.

Vulnerabilnost, odnosno ranjivost pojedinaca zasigurno povećava rizik po mentalno zdravlje. Kada ova ranjivost više nije karakteristika samo na pojedinačnoj razini kao što je slučaj s pojavom COVIDA-19, već su osjetljive cijele populacijske grupe, pojedinci se u takvim grupama mogu osjećati još ranjivijima.

Aktivna participacija Udruge mobbing kroz projektne aktivnosti programa
„Unaprjeđenje mentalnog zdravlja vulnerabilnih skupina“ kojeg u partnerskom odnosu provodi sa Službom za medicinu rada HZJZ-a, orijentirana je kroz dva pristupa zaštiti mentalnog zdravlja: reaktivni, u slučaju kada se teškoće već manifestiraju i kada je potreban individualni pristup, te proaktivni, usmjeren prevenciji teškoća i očuvanju mentalnog zdravlja, što je trenutačno jedan od prioriteta u sklopu projektnih aktivnosti.

Razumijevanje problema mentalnog zdravlja, poznavanje mehanizama za zaštitu mentalnog zdravlja među poslodavcima te edukacija o ovoj temi u radnoj okolini, ključne su stavke za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu i u svim aspektima života.

Više o programu možete saznati na web stranici https://umzvs.com.hr/.

Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga u suradnji s voditeljicom Županijskog vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje, Agencije za odgoj i obrazovanje, gospođom Violetom Grilec, 28. rujna 2020. godine održala je online predavanje na stručnom skupu za 60-ak zaposlenika u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Sudionici predavanja upoznati su s temeljnim pojmovima vezanim za zaštitu dostojanstva i prava radnika, pravnu zaštitu, postupak zaštite i sudsku praksu. Predavačica je bila Suzana Blanuša, mag. iur., pravnica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga. Po završetku predavanja sudionici su izrazili iznimno zadovoljstvo dobivenim informacijama i samim sadržajem predavanja.

Stručni djelatnik koji pruža predmetne socijalne usluge u domu korisnika:
• ne smije u istom tjednu obavljati poslove vezane uz korisnike smještaja, boravka ili organiziranog stanovanja,
• ako je i koliko moguće, izbjegava bliski kontakt s ostalim radnicima pružatelja socijalnih usluga (duže od 15 minuta u zatvorenom prostoru),
• mora mjeriti i bilježiti tjelesnu temperaturu pri dolasku na posao i odlasku te se osobe koje imaju povišenu temperaturu ili respiratorne simptome udaljavaju iz radnog procesa,
• mora koristiti jednokratnu zaštitnu opremu (rukavice, maske, vizir) kod svake posjete domu korisnika,
• mora dezinficirati opremu za rad i radne materijale za svaku posjetu domu korisnika,
• omogućuje se pružanje usluga u punom opsegu.
Savjetovanje i pomaganje, rana intervencija, psihosocijalna podrška i integracija kod pružatelja socijalnih usluga
Prostorije u kojima se pružaju navedene socijalne usluge imaju zaseban ulaz i omogućavaju izbjegavanje kontakta s radnicima i korisnicima drugih socijalnih usluga koje pružatelj socijalnih usluga pruža, po mogućnosti na izdvojenoj lokaciji.

Organizacija rada

Navedene socijalne usluge pružaju se samo u prostorima namijenjenima za tu svrhu.
Stručni djelatnik koji pruža socijalne usluge kod pružatelja usluga:
– ne smije u istom tjednu obavljati poslove vezane uz korisnike smještaja ili organiziranog stanovanja,
– preporučuje se izbjegavati bliski kontakt s ostalim pružateljima socijalnih ili držati fizičku distancu,
– mora mjeriti i bilježiti tjelesnu temperaturu pri dolasku na posao i odlasku te se osobe koje imaju
povišenu temperaturu ili respiratorne simptome udaljavaju iz radnog procesa,
– mora koristiti jednokratnu zaštitnu opremu (rukavice, maske, vizir, nazuvci),
– mora dezinficirati opremu za rad i radne materijale nakon svakog korisnika,
– socijalnu uslugu može pružati u punom opsegu.

Postupanje korisnika po ulasku kod pružatelja socijalnih usluga

Korisniku se pri ulasku dezinficiraju ruke i mjeri temperatura. Jaknu i druge osobe stvari (torbu i sl.) odlaže na za to predviđeno mjesto.

Trajanje usluge

Socijalnu uslugu može pružati u punom opsegu.
Za usluge grupnog savjetovanja i pomaganja i grupne psihosocijalne podrške primjenjuju se odgovarajuće upute za uslugu boravka.

Uputa od 19. 6. 2020. Sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 od strane pružatelja socijalnih usluga

Više možete pročitati na linku: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Upute za sprječavanje i suzbijanje COVID-19 pružateljima izvaninstitucijskih usluga u sustavu socijalne skrbi koje Vam u privitku dostavljamo.

Molimo da obratite pozornost da se Upute za pružatelje izvaninstitucijskih usluga odnose na pružatelje usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja, boravka, savjetovanja i pomaganja, rane intervencije, psihosocijalne podrške, integracije i pomoći u kući.

Upute su ujedno objavljene na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

 

Upute za pružatelje izvaninstitucijskih usluga, HZJZ

Poštovane korisnice i korisnici,

Kako je novonastala izvanredna situacija uzrokovana novim virusom COVID -19 proglašena od strane Svjetske zdravstvene oganizacije pandemijom, to vas ovim putem obavještavamo da će Udruga mobbing sve vaše upite koje imate zaprimati putem elektronske pošte i telefonom.

Pažljivo ćemo slušati upute Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te ćemo do njihove drugačije odluke biti dostupni za vaše upite. Molimo da osobno ne dolazite u naše prostorije kako biste sačuvali ponajprije sebe te na taj način,odgovornim ponašanjem, dali doprinos zaštiti zdravlja zajednice.

Svoje upite molimo šaljite na ove adrese elektronske pošte :

udruga.mobbing@zg.t-com.hr;

hranj.ivan@gmail.com;

suzana@mobbing.hr ;

Telefonske upite postavite na broj : 01/39 07 301

Kontakti za psihološku pomoć:

elvira.koic@gmail.com

Telefon: 091/459 59 91

Želimo vam da ostanete zdravi,čuvajte sebe i druge!

Kao što je svaka osoba jedinstvena, tako je i sam proces rada na sebi jedinstven, te predstavlja izazov s kojim se ponekad nije lako suočiti. U tom procesu najvažnije je odlučiti se na promjenu kako bi se postigli željeni rezultati. Individualni razgovor s psihijatrom je za one osobe koje žele pronaći izlaz iz neželjene situacije- osnažene i s drugačijom perspektivom.

Područja savjetovanja su obiteljski i partnerski odnosi, posao i karijera, osobni razvoj i postizanje ciljeva, roditeljstvo, rad na poboljšanju kvalitete života osoba starije životne dobi itd.

U prostorijama Udruge mobbing, petkom u 09.00h dostupna je usluga savjetovanja, jedan na jedan, sa specijalistom psihijatrom.

Termin je potrebno rezervirati pozivom na broj 01/3907-301 ili na mail: udruga.mobbing@zg.t-com.hr.

Tijekom protekla dva ciklusa, radionice logoterapije u Udruzi mobbing pokazale su se vrlo uspješnima pa Vas sa zadovoljstvom obavještavamo kako s novim radionicama nastavljamo 10. rujna 2019. godine. Kao i do sada, radionice će voditi dugogodišnja vanjska suradnica Udruge, doc.dr.sc. Dubravka Šimunović, profesorica na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.
Logoterapija je psihoterapijski pravac kojim se pomaže ljudima da pronađu smisao života – terapija smislom. Razvio ju je austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl, nakon vlastitog traumatičnog iskustva holokausta, u kojem je izgubio članove svoje obitelji. U fokusu logoterapije je pomaganje ljudima da pronađu smisao koji im vraća vjeru u život, a bez obzira na stanje i situaciju ono što uvijek treba biti sačuvano je dostojanstvo svakog čovjeka. Logoterapijski pristup u savjetovanju omogućava pružanje nade i jačanje ljudskog dostojanstva u svakodnevnom životu. Osnovna misao je da je čovjek kovač vlastite sreće, te je sposoban otkrivati ljepotu života.
Možemo li iz naše patnje i teških životnih iskustava krenuti u potragu za smislom, nasmiješiti se životu i krenuti ponovo živjeti, voljeti, stvarati?
Sve informacije možete dobiti na broj telefona 01/39 07 301 ili e-mail: udruga.mobbing@zg.t-com.hr, a prijaviti se možete do 05. rujna 2019. godine.
Radionice logoterapije su besplatne, a prvi susret naše nove grupe planiran je 10. rujna 2019. godine, u prostorijama Udruge mobbing

U sklopu projekta „Promicanje socijalnog dijaloga o zaštiti dostojanstva i prava radnika“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda, 06. i 07. lipnja 2019. održana je dvodnevna radionica u hotelu Trakošćan. Projekt provodi Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) u partnerstvu s Udrugom mobbing.
Radionicu su vodili Olivera Ilijaš, mag. iur., prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med., specijalist i psihijatar i pravnik Udruge mobbing Ivan Hranj, mag. iur.
Kroz dvodnevnu radionicu sindikalni povjerenici i povjerenici SRPOOH-a upoznati su sa znanjima i vještinama potrebnima za kolektivno pregovaranje, znanjima na području zaštite dostojanstva radnika, te učinkovitim mehanizmima zaštite dostojanstva radnika.

U praktičnom dijelu radionice odrađen je trening asertivnosti, kao i primjeri postupanja osoba ovlaštenih za zaštitu dostojanstva radnika, postupka saslušanja, te odgovornosti s kojima se susreću osobe zadužene za rješavanje pritužbe.

U sklopu ESF projekta „Promicanje socijalnog dijaloga o zaštiti dostojanstva i prava radnika“ koji Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) provodi u partnerstvu s Udrugom mobbing, 09. i 10. svibnja 2019. održan je dvodnevni seminar u Termama Jezerčica (Donja Stubica).
Edukacija je namijenjena sindikalnim povjerenicima i povjerenicima SRPOOH-a kako bi unaprijedili znanja i vještine na području zaštite dostojanstva i prava radnika te na taj način u kolektivne ugovore ugradili učinkovite mehanizme zaštite dostojanstva radnika.
Teme koje su ovim seminarom obuhvaćene vezane su uz medicinsko vještačenje mobbinga u sudskom postupku, moguće zdravstvene posljedice te procjene radne sposobnosti i stupnja oštećenja, dok su s pravne strane sudionici upoznati s postupkom i mjerama za zaštitu dostojanstva radnika, ulogom sindikalnih povjerenika, razlikama između pritužbe Etičkom povjerenstvu i osobi za zaštitu dostojanstva radnika, kao i o važnosti zaštite tajnosti postupka.
Predavači na seminaru bili su Olivera Ilijaš, mag.iur., prim.mr.sc. Elvira Koić, dr.med.,specijalist i psihijatar, te Ivan Hranj, mag. iur., pravnik Udruge mobbing.