Zaštita dostojanstva na radnom mjestu

Jedna od temeljnih obveza poslodavca u radnom odnosu je zaštititi dostojanstvo radnika od postupanja njegovih nadređenih, suradnika te osoba s kojima dolazi u doticaj prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta (npr. kupaca, korisnika, stranaka, poslovnih partnera itd.). Postupak zaštite dostojanstva može biti uređen kolektivnim ugovorom,sporazumom između poslodavca i radničkog vijeća te pravilnikom o radu. Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti pravilnik o radu kojim će, između ostalog, urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te zaštitu od diskriminacije. Donošenje pravilnika o radu je vrlo važno pitanje jer poslodavac pravilnikom može detaljno propisati tijek postupka zaštite dostojanstva, konkretno navesti i opisati ponašanja koja predstavljaju uznemiravanje ili spolno uznemiravanje te propisati sankcije za počinitelja (npr. opomena pred otkaz, otkaz). Takva neželjena ponašanja predstavljaju povredu obveza iz radnog odnosa, odnosno mogu biti opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Postupak zaštite dostojanstvaradnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređen je člankom 134. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17). Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati osobu za zaštitu dostojanstva koja će osim njega biti ovlaštena primati i rješavati pritužbe radnika. Radnik može podnijeti pritužbu osobi za zaštitu dostojanstva koja je dužna u roku od 8 dana od dostave pritužbe provesti postupak zaštite dostojanstva, odnosno ispitati navode u pritužbite poduzeti odgovarajuće mjere kojima će se spriječiti nastavak uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja radnika (npr.isprika, opomena, određivanje rada u različitim smjenama, premještaj počinitelja ili žrtve). Prilikom utvrđivanja postoji li uznemiravanje ili spolno uznemiravanje može koristiti različite metode, poput razgovora s uključenim osobama, uzimanjem njihovih izjava ili izjava svjedoka i sl. Taj postupak i svi podaci u njemu su tajni. Ako poslodavac u tom roku ne poduzme mjere kojima će spriječiti neželjeno ponašanje ili ako poduzme mjere koje su očito neprimjerene, radnik ima pravo u daljnjem roku od 8 dana podnijeti tužbu sudu.

Postupak zaštite dostojanstvadržavnih službenika i namještenika uređen je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike iz 2017. Njime je propisano da se državni službenik i namještenik radi zaštite svog dostojanstva mogu obratiti nadređenom državnom službeniku, sindikalnom povjereniku ili povjerljivom savjetniku koji je ovlašten primati i rješavati pritužbe. Povjerljive savjetnike imenuje čelnik državnog tijela na razini državnog tijela s više od 20 zaposlenih, a za ustrojstvene jedinice s manje od 20 zaposlenih bit će nadležan povjerljivi savjetnik hijerarhijski više ustrojstvene jedinice. Popis povjerljivih savjetnika u državnim tijelima može se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva uprave RH.

Važno je naglasiti razliku između pritužbe etičkom povjerenstvu i pritužbe osobi za zaštitu dostojanstva, odnosno povjerljivom savjetniku. Etičko povjerenstvo nadležno je za rješavanje povreda etičkog kodeksa (za pitanja učtivosti, pristojnosti, pravila lijepog ponašanjai ophođenja među radnicima i sl.),ono nije nadležno rješavati pritužbe radnika za zaštitu dostojanstva. Postupak pred etičkim povjerenstvom nije tajan te radnik na temelju njegovog mišljenja nema pravo pokrenuti sudski spor.