Danas, već više od godinu dana nakon pojave pandemije, teško je reći da se radi o novoj situaciji. Vjerojatno većina ima blisku osobu koja je bila zaražena ovim koronavirusom ili je bila u samoizolaciji zbog kontakta sa zaraženom osobom. Usprkos tome što smo do sada više-manje upoznati sa drugačijim životnim okolnostima, one ipak za mnoge predstavljaju značajan izvor stresa. Osim socijalne distance koja je sama po sebi neugodna, mnogi se opravdano brinu oko egzistencijalnih pitanja poput sigurnosti radnog mjesta te mogućnosti financiranja dosadašnjih obveza. Iako nije moguće direktno utjecati na svaki izvor stresa, moguće je utjecati na neke aspekte vlastitog ponašanja i doživljavanja svijeta što može pomoći u boljoj prilagodbi.

Pandemija i virus mogu izazvati strah i nelagodu. Ono što dodatno pogoršava takve emocije je pretjerana usmjerenost i razmišljanje o zarazi i mogućim opasnostima koje donose. Stoga je važno ograničiti praćenje vijesti o navedenim temama na primjerice jednom dnevno. Jedne vijesti dnevno (ili svakih nekoliko dana) sasvim su dovoljne da ostanemo informirani, a da nas količina informacija istovremeno ne opterećuje. Osim toga, važno je od koga slušamo takve vijesti. Svatko na internetu može iznijeti svoje mišljenje, ali brojna takva mišljenja su odraz osobnih uvjerenja i stavova umjesto činjenica i znanstvenih spoznaja. Iako nesavršena i bez odgovora na sva moguća pitanja, znanost je najpouzdanija metoda i izvor informacija o različitim pojavama, zbog čega je važno pratiti relevantne institucije te izvore novosti.

Potpuna socijalna izolacija negativno utječe na mentalno zdravlje, pa ako ste u strahu od zaraze, održavajte odnose s bliskim osobama barem preko društvenih mreža i telefona ili otiđite u šetnju na otvoreno u park gdje je vjerojatnost zaraze iznimno. S obzirom na različite promjene koje su uvedene u svakodnevni život, važno je barem donekle održati rutinu i baviti se takvim aktivnostima što nam pruža osjećaj sigurnosti, stabilnosti i predvidivosti. Iako postoje razlike među svima nama, većina ipak voli predvidivost događaja te ju je važno stvoriti tamo gdje smo u mogućnosti. To je najlakše postići unutar vlastitog doma, baveći se tipičnim aktivnostima poput kuhanja, čišćenje ili vježbanja.

Često pomažući drugima, dijelom pomažemo i sebi jer se zauzvrat osjećamo dobro. Napravite nekome dobru stvar, otiđite susjedima u kupovinu ili ih pitajte kako im možete pomoći. Priključite se volontiranju ili bar aktivno reciklirajte čime direktno i indirektno pomažemo drugima i svijetu oko nas. Na kraju, važno je biti otvoren prema različitim emocijama koje se mogu javiti. Kako je normalno osjećati sreću i zadovoljstvo, tako je normalno osjećati i strah i uznemirenost. Dajte si dozvolu da budete ljuti zbog situacije u kojoj se nalazite, ali nemojte dopustiti da ljutnja upravlja vašim životom. Ako situacija postane intenzivna i značajno počne ometati vaše funkcioniranje možete se obratiti stručnoj osobi, tj. psihologu, psihijatru i/ili psihoterapeutu kako bi vam pomogli u efikasnijem suočavanju sa izazovima s kojima se suočavate. Besplatno psihološko savjetovanje možete dobiti u Udruzi mobbing svakim radnim danom od 8 do 16 sati na broj 01/3907301.