Burn-out ili sindrom izgaranja na radnom mjestu

Sindrom burn-out ili sindrom izgaranja na radnom mjestu je stanje potpune fizičke, psihičke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim stresom na radnom mjestu. Uzrok velike količine stresa je osjećaj nezadovoljstva zbog nemogućnosti usklađivanja svih obaveza i izvršavanja radnih zadataka. Javlja se gubitak motivacije i smislenosti vlastitog rada, što može biti popraćeno simptomima anksioznosti i depresije. Radna okolina diktira tempo rada i nameće izvršavanje prekomjernog broja radnih zadataka, no često su problem i naša vlastita očekivanja od nas samih. Do izgaranja na radnom mjestu dolazi kad radnik više nije u stanju biti funkcinalan na zbog promjena u svom psihofizičkom stanju, uzrokovanih stresom na radnom mjestu. Stres na radnom mjestu povećava rizik od srčanog i moždanog udara, uništava mentalno zdravlje, skraćuje život i narušava kvalitetu života.

Do izgaranja na radnom mjestu dolazi postepeno, kroz nekoliko faza. Prvu fazu obilježava entuzijazam spram posla, idealiziranje radnog mjesta i prevelika očekivanja, pozitivan i konstruktivan stav prema izvršavanju radnih zadataka. U drugoj fazi radnik počinje shvaćati da situacija nije idilična, javlja se početno nezadovoljstvo poslom, umor i frustracija zbog prevelikog broja radnih zadataka i prekovremenog rada. To dovodi do sve veće tjelesne i mentalne iscrpljenosti, negativnog stava,  izbjegavanja kontakta sa suradnicima, gubitka koncentracije i depresije. Naposljetku dolazi do potpunog gubitka interesa za posao i apatije, nedostatka samopouzdanja u vlastite sposobnosti, kroničnih obolijevanja, izostanaka s posla, potpunog prekida komunikacije sa suradnicima, tjeskobe i depresije te, u konačnici, i napuštanja radnog mjesta. Posljednja faza je vrlo ozbiljna i zahtijeva stručnu pomoć jer može ostaviti trajne posljedice na zdravlje.

Burn-out sindrom ima nekih sličnosti sa simptomima kroničnog umora, ali kronični umor ne prati mijenjanje stava prema poslu i samome sebi.

Termin burn-out prvi je upotrijebio američki psiholog Herbert Freudenberger 70-ih godina prošlog stoljeća, opisujući posljedice intenzivnog stresa i visokih ideala u profesijama koje se bave pomaganjem drugima, kao što su liječnici i medicinske sestre, koji često razviju simptome izgaranja na radnom mjestu.

 

Izvori:

Koić, Poredoš Lavor: Ekstremni primjer izgaranja na poslu – sindrom karoshi, 2009.

Marija Škes, prof. rehab: Sindrom sagorijavanja na radnom mjestu, 2012. (www.plivazdravlje.hr)

Institute for Quality and Efficiency in Health Care: Depression: What is burnout?, 2017.(www.ncbi.nlm.nih.gov)