Radnici šute jer se boje za radno mjesto

Mobbing nije pravno uređen, a prouzročio je čak i smrtne slučajeve.

Netom proslavljeni Međunarodni praznik rada poslodavac bivše Purisove farme u Sv. Petru u Šumi u Istri svojim radnicima “čestitao” je nedavnim slanjem na – detektor laži.

Krajnje nevjerojatan način zlostavljanja na radnome mjestu. Poligraf je trebao “izreći istinu” o tome kradu li radnici, zakidaju li na vaganju i slično. Nad “trenutkom istine”, kako glasi naziv jednog TV reality showa (no ovdje je u pitanju stvarni život i krajnje uznemiravanje radnika), zgroženi su i u Udruzi Mobbing. Udruga je to za pomoć i edukaciju njegovih žrtava, čija predsjednica Jadranka Apostolovski, svojevremeno i sama žrtva mobbinga koja je zadovoljštinu potražila na sudu i dobila ju, bešćutnost i bizarnost ovog događaja iz Istre komentira riječima: “Na takav tretman ne bi naišli ni zaposlenici državne riznice gdje se radi s tako osjetljivom stvari kao što je novac.”
Ovoj se udruzi dnevno u prosjeku jave četiri osobe – žrtve mobbinga, no ima dana kada ih bude i znatno više. Češće se kao žrtve mobbinga javljaju žene.
– Lani nam se zbog mobbinga obratilo 72 posto žena i 28 posto muškaraca kao žrtava zlostavljanja na radnome mjestu. Najčešće nam se kao žrtve mobbinga javljaju osobe sa srednjom stručnom spremom, potom s visokom, a najmanje sa završenom osnovnom školom. Očito, takvi se ljudi boje za svoj posao, da ne izgube radno mjesto, svjesni da je tržište rada u Hrvatskoj premalo, a oni nekonkurentni zbog svoje nenaobrazbe, pa misle da je bolje šutjeti i trpjeti zlostavljanje na radnome mjestu – kaže Apostolovski.

Mobbing nakon izbora

Na upit kakav je prosječan profil zlostavljača, Apostolovski se poziva na rečenicu poznatog psihijatrijskog stručnjaka dr. Alije Sutovića.
– Dr. Sutović to je opisao rečenicom: Iza svake prepotencije krije se neka impotencija – kaže Apostolovski.
Iako je prva asocijacija da se mobbing češće događa u privatnom sektoru, kaže kako je i javni, državni sektor, iako mu je poslodavac država, itekako poprište zlostavljanja na poslu, pri čemu se misli na promjene vlasti kada dojučerašnji kadar, bez obzira na svu svoju stručnost, kompetencije, iskustvo…, postaje žrtva smjena (stranačke), nepodobnosti i dr., iako žrtva takvog masovnog, strateškog mobbinga s politikom nema veze, niti pripada ijednoj stranačkoj opciji. Udruzi Mobbing najtužnija je činjenica da je još 2006. predstavila Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, da ga je preuzeo SDP, tada kao oporba, no da se od tada ništa o tom pitanju nije događalo.
– Mi smo u zemljama regije odradili veliki projekt – osvijestili donositelje zakona u zemljama okruženja pa su Srbija, a potom i Makedonija te Crna Gora, za razliku od nas, donijele poseban zakon o tome – ukazuje Apostolovski.
U sadašnjim prilikama, mobbing se u nas, kaže, rješava trima zakonima – Zakonom o radu, čl. 134., Zakonom o obveznim odnosima u dijelu koji govori o povredi prava osobnosti, povredi časti i ugleda i pravu na duševni mir, kao i Zakonom o zaštiti zdravlja na radu – čl. 51., gdje je poslodavac dužan voditi računa o stresu.

Akademsko “filigransko” zlostavljanje

Mobbing na poslu je loša komunikacija, loša radna klima koja pogoduje ponašanjima koja su nedopustiva. Ima slučajeva i tzv. akademskog, “filigranskog” zlostavljanja, kao i slučajeva tzv. obrnutog, okomitog mobbinga – kada radnik zlostavlja poslodavca.
– Takvih je slučajeva malo, oko pet posto. U privatnoj firmi takav poslodavac lako će se riješiti takvog radnika, no u državnim firmama put je malo teži – kaže Apostolovski. Bez obzira na to koje vrste bio, mobbing vodi žrtvu u stres, u bolest, u bolovanje, u pad radne učinkovitosti i na kraju, nažalost, neki slučajevi mobbinga završili su tragično, smrtnim ishodom za žrtvu.
Apostolovski navodi dva primjera koja su završila smrtnim ishodom – jedne novinarke i jednog liječnika. Njihovi moberi bili su glavni urednik, odnosno ravnateljica zdravstvene ustanove u kojoj je zlostavljani liječnik radio.
– Novinarka je u 42. godini preminula na radnom zadatku nakon telefonskog, krajnje stresnog, neugodnog poziva glavnog urednika koji je bio njegov nastavak zlostavljanja te novinarke na radnome mjestu. Taj je njegov telefonski poziv bio kap koja je prelila čašu njenog stresa – stradalo joj je srce… Liječnik, koji se stalno opirao stresu zbog zlostavljanja od strane ravnateljice, nakon jednog sastanka samo se srušio… Srce… – priča Apostolovski.

Izvor: Glas Slavonije