Pojam mobbing potječe od engleskih riječi „mob” (ološ, svjetina, grupa) i glagolske inačice „to mob” (napadati nekoga, nasrnuti u masi, pogrdno ga nazivati). U literaturi se koriste brojni sinonimi za ovaj oblik zlostavljačkog ponašanja na radnom mjestu, poput psihoterora na radnom mjestu, psihičkog zlostavljanja, moralnog zlostavljanja na radu i dr.
Teorijska istraživanja definiraju mobbing kao „konfliktom opterećenu komunikaciju među kolegama ili između nadređenih i podređenih, koja se odvija kroz sustavne napade tijekom duljeg vremenskog razdoblja, s ciljem diskriminiranja, a često i isključenja žrtve iz radne sredine”.
Judikati njemačkih sudova precizno definiraju mobbing kao „sustavno šikaniranje ili diskriminaciju radnika od strane drugih kolega ili nadređenih, pri čemu postoji kauzalna veza između napada i željene posljedice” (progona, izoliranja ili isključenja iz radne sredine). Protupravnost ovakvog ponašanja može se razmatrati u okviru radnog, građanskog i kaznenog prava.
Prva istraživanja o psihičkom zlostavljanju na radnom mjestu započela su 1980-ih godina u Švedskoj, zahvaljujući dugogodišnjem radu sveučilišnog profesora, psihologa i psihijatra Heinza Leymanna. Termin mobbing u Hrvatskoj prvi puta je spomenut prije dvadesetak godina na godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa, zahvaljujući izlaganju psihologinje Andreje Kostelić Martić.
Vrste mobbinga
- Vertikalni mobbing – nadređeni zlostavljaju podređene.
- Obrnuti mobbing (obrnuti vertikalni mobbing) – podređeni zlostavljaju nadređene.
- Horizontalni mobbing – zlostavljanje potječe od osoba iz radnog okruženja koje se nalaze u istoj subordinancijskoj ravni, odnosno nisu ni nadređeni, niti podređeni zlostavljanoj radnici/radniku).
- Strateški mobbing– upravljački tim tvrtke sustavno se fokusira na psihičko zlostavljanje radnica/radnika koji su ocijenjeni kao nepoželjan ili nepotreban dio radne snage
Što se smatra uznemiravanjem i narušenim međuljudskim odnosima na radnom mjestu?
Uznemiravanje je svako ponašanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika , a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika, a za cilj ima nanijeti štetu ugledu, časti i dostojanstvu radnika.
Što se smatra zlostavljanjem na radnom mjestu, mobbingom?
Svako namjerno ometanje i prekid komunikacije između zaposlenih na radnom mjestu, što dovodi do sukoba između zaposlenika ili između podređenih i nadređenih, pri čem je zlostavljani radnik u nepovoljnom položaju i podvrgnut sustavnom zlostavljanju jednog ili više zaposlenika, a koje za cilj ima stavljanje žrtve u nepovoljni položaj i eliminaciju iz radne sredine.
Zlostavljanje na radnom mjestu uključuje :
- gruba ili vulgarna ponašanja, prijetnje upotrebe ili upotrebu fizičke sile
- sofisticirano omalovažavanje ili uvredljivo ponašanje nadređenih nad podređenima
- psihološki pritisak među kolegama u istom rangu koji izaberu skupinu ili jednog radnika i vrše pritisak i zlostavljanje na radnom mjestu nad njim/njima
- namjerno ometanje komunikacije (uskraćivanje informacija, ruganja, klevete, itd) između podređenih i nadređenog radnika kada se radnici žele riješiti ili oslabiti svog nadređenog
Često postavljana pitanja
Mobbing (zlostavljanje na radnom mjestu) specifičan je oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna ili više osoba sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, ugrožava njezin ugled, ljudsko dostojanstvo i integritet, s ciljem eliminacije s radnog mjesta, udaljenja s rada ili s jednostavnim ciljem maltretiranja, ponižavanja i/ili iživljavanja nad žrtvom.
Mobbing se manifestira na sljedeće načine: neprijateljska i neetična komunikacija, komuniciranje povišenim tonom i vikom, ogovaranje, ismijavanje, širenje tračeva, klevetanje i vrijeđanje; žrtvu se uvijek prekida dok govori; odbijanje verbalnih i neverbalnih kontakata sa žrtvom; ignoriranje; uskraćivanje prava na vlastito mišljenje; skrivanje važnih informacija; davanje ponižavajućih zadataka ili poslova štetnih po zdravlje zaposlenika; neosnovano pojačana kontrola izvršavanja radnih zadataka; izoliranje žrtve; premještanje žrtve u druge prostore, urede ili mjesta rada; ponašanje okoline kao da žrtva ne postoji; nepozivanje žrtve na sastanke; izmišljanje priča o privatnom životu žrtve; dodjeljivanje besmislenih radnih zadataka ili poslova; uskraćivanje radnih zadataka; prijetnje i druge slične radnje.
Jedna radnja ne čini mobbing jer se tada radi o ekscesu ili povredi radne dužnosti, ali ne o mobbingu. Da bi se radilo o mobbingu, takvo ponašanje mora trajati dulje vrijeme (nekoliko mjeseci). Mobbing predstavlja osobito tešku povredu radne dužnosti.
Možete razgovarati s osobom koja Vas zlostavlja i objasniti joj da Vas takvo ponašanje vrijeđa te da je nedopušteno. Preporučljivo je, tamo gdje je to moguće, pokušati razgovarati s poslodavcem i sindikalnim predstavnikom o prirodi problema i osobi s kojom imate poteškoća.
Možete podnijeti pritužbu za zaštitu dostojanstva radnika, koju ćete dostaviti poslodavcu ili osobi imenovanoj za zaštitu dostojanstva radnika. Također, možete pokrenuti odgovarajući sudski postupak, ovisno o konkretnom slučaju.
Savjetuje se vođenje dnevnika mobbinga u kojem ćete bilježiti radnje koje se događaju, svjedoke tih radnji, mjesto i vrijeme događaja. Preporučljivo je čuvati pisane dokaze o radnjama mobbinga te medicinsku dokumentaciju.
Ako se ne osjećate dobro i primijetite promjene u svom fizičkom i/ili psihičkom zdravlju kao posljedicu onoga što Vam se događa na radnom mjestu, trebate se obratiti svom liječniku, prijaviti što se događa i kakve posljedice trpite te postupiti prema uputama liječnika.
Udruga mobbing registrirani je pružatelj besplatne primarne pravne pomoći te Vam stoji na raspolaganju za podršku i pružanje besplatne primarne pravne pomoći sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći.
Ako ne znate ili niste sigurni kako postupiti odnosno kako provesti postupak ispitivanja pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika, možete se obratiti Udruzi mobbing i dobiti sve potrebne informacije o pravilnom provođenju postupka.
Trebate podnijeti zahtjev za zaštitu prava radnika sukladno članku 133. Zakona o radu. O podnošenju zahtjeva, njegovu sadržaju i rokovima možete se informirati u besplatnom pravnom savjetovalištu Udruge mobbing.
Neka ponašanja kojima se može pripisati značenje ili namjera zlostavljanja na radnom mjestu:
- onemogućavanje razgovora s nadređenim,
- sustavno prekidanje govora, uzimanje riječi,
- komuniciranje povišenim tonom i vikom,
- uskraćivanje mogućnosti komuniciranja s kolegama,
- odbijanje verbalnih i neverbalnih kontakata sa žrtvom,
- ograničen pristup informacijama potrebnim za rad,
- kontinuirano i neopravdano kritiziranje rada,
- kritiziranje privatnog života,
- uznemiravanje putem telefona,
- verbalne prijetnje i uvrede,
- pisane prijetnje,
- izbjegavanje direktnog kontakta, negativni stavovi i geste,
- davanje nejasnih uputa,
- komunikacijska izolacija radnika,
- žrtva se uvijek prekida dok govori ,
- žrtva se premješta u druge prostore, urede, druga mjesta rada udaljena od ostalih kolega,
- suradnicima je zabranjeno komunicirati sa žrtvom,
- ogovaranje i klevetanje iza leđa,
- širenje lažnih glasina,
- pokušaj ismijavanja pojedinca,
- Izražavanje mišljenja, da je žrtva psihički bolesna,
- pokušaj prisile na psihijatrijski pregled,
- ruganje tjelesnim nedostacima,
- oponašanje žrtvinog ponašanja kako bi se podsmjehivali,
- napad na politička ili vjerska uvjerenja,
- ruganje privatnom životu,
- ruganje nacionalnosti,
- davanje ponižavajućih poslova i poslova koji su štetni po zdravlje zaposlenika,
- namjerno krivo ili uvredljivo vrednovanje rada žrtve,
- sustavno širenje sumnje i nezadovoljstva zbog poslovne odluke žrtava,
- žrtvi su upućene psovke i opsceni izrazi,
- verbalni seksualni nasrtaji i uvrede,
- žrtva ne dobiva nove poslove,
- žrtvi se daju besmisleni radni zadaci i poslovi koji vrijeđaju dostojanstvo,
- raspodjela radnih mjesta koja su daleko ispod kapaciteta žrtve,
- prisiljavanje žrtve da obavlja poslove daleko ispod svojih znanja, sposobnosti, školske i stručne spreme,
- zatrpavanje poslovima i određivanje kratkih rokova,
- žrtvi se oduzimaju sredstva za rad,
- optuživanje za propuste koji se nisu dogodili ili koji su “namješteni“,
- prijetnja fizičkim nasiljem,
- korištenje lakšeg fizičkog nasilja, „discipliniranje“ žrtve
- fizičko zlostavljanje,
- namjerno nanošenje štete i troškova za pojedinca,
- namjerno nanošenje psihičke štete na radnom mjestu,
- seksualno zlostavljanje.