OKRUGLI STOL O PROTOKOLU PROTIV MOBBINGA NA RADNOM MJESTU
Što je zaključeno o važnosti i značenju antimobbing protokola u radnim odnosima u RH?
Nakon održanog okruglog stola „Važnost i značenje antimobbing protokola u radnim odnosima u Republici Hrvatskoj“ polovicom rujna, sudionici su saželi sadržaj u zaključke. Moderatorica okruglog stola bila je gospođa Ljiljana Klašnja iz Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, a govorili su izv.prof.dr.sc. Mario Vinković o temi „Problemi uvođenja antimobbing protokola u Hrvatskoj“, doc.dr.sc. Snježana Vasiljević o temi „Pravni aspekti mobbinga u komparativnoj analizi“, mr.sc. Iris Gović Penić o temi „Mobbing i uznemiravanje na radnom mjestu u sudskoj praksi“, te pravnik Udruge mag.iur. Ivan Hranj o temi „Odredbe članka 26.st.1. Zakona o radu i postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika“.
Iako zakonodavni okvir postoji, još uvijek su moguća poboljšanja, a napose primjena postojećeg. Pripremljeni protokol uvođenjem može prilično pozitivno utjecati na sprječavanje mobbinga. Protokol je pripremljen u sklopu EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga” na kojem su partneri Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Pravni fakultet u Osijeku i Grad Zagreb, koji su pripremili predložak protokola.
Zaključke donosimo u cijelosti:
- Hrvatsko radno zakonodavstvo radniku pruža zaštitu dostojanstva za vrijeme rada, namećući poslodavcu dužnost da zaštiti radnika od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
- Poslodavci koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika zakonski su obavezni regulirati postupak i mjere zaštite radnika od zlostavljanja na radnom mjestu pravilnikom o radu ukoliko navedena pitanja nisu riješena kolektivnim ugovorom.
- Uvođenje antimobing protokola može poslužiti kao svojevrsna dopuna pravilnika o radu ili drugih izvora koji na neodgovarajući način uređuju pitanja postupka i mjera zaštite u slučajevima diskriminacije i mobbinga.
- Zakon o radu ne daje jednaku pravnu zaštitu u svim slučajevima zlostavljanja na radu jer on je daje na jedan način kada je riječ o uznemiravanju temeljenom na nekom od zabranjenih temelja diskriminacije, a na drugi način kada tog zabranjenog temelja nema. Razlika je u pravu na prekid rada, ali i pravo na prestanak uznemiravanja i na naknadu štete postoje u oba slučaja.
- Kod prekida rada zbog uznemiravanja na radu ili u svezi s radom treba voditi računa o tome da Zakon o suzbijanju diskriminacije pravo na prekid rada predviđa samo kada postoji neki od zakonom zabranjenih temelja diskriminacije, dok kod ostalih vrsta uznemiravanja odnosno mobinga uznemiravani/mobingirani radnik uvijek ima pravo tražiti prestanak radnje kojom mu se nanosi šteta kao i naknadu pretrpljene štete.
- Kaznenopravnu odgovornost počinitelja kaznenog djela zlostavljanja na radu iz čl. 133. Kaznenog zakona trebalo bi urediti na način da namjera narušavanja zdravlja radnika nije pravno odlučna za biće kaznenog djela. I sankcija bi trebala biti stroža, a time i zastara progona nastupa kasnije.
- Prema odredbama članka 26. st. 1. Zakona o radu poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti Pravilnik o radu kojim se, između ostaloga, uređuje postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije.
- Za državne službenike obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva službenika i namještenika te mjere zaštite od diskriminacije proizlaze iz odredbi članka 4. Stavak 2. Zakona o državnim službenicima.
- Za službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva službenika i namještenika te mjere zaštite od diskriminacije proizlaze iz odredbi članka 3. stavak 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
—————
Kroz projekt “Pravo na rad bez mobbinga“, kreiran je e-learning alat za učenje pravnika, studenata prava, sudaca, socijalnih radnika i svih onih kojih se tiče pravna zaštita od mobbinga i diskriminacije na radnom mjestu. E-learning sustav postavljen je na stranici Pravnog fakulteta u Osijeku (www.pravos.hr/e-learning).
Kroz projekt su održane radionice i treninzi za studentice i studente na osječkom Pravnom fakultetu koji su pripremani za rad u Savjetovalištu i izravno pružanje pravne pomoći u području mobbinga i diskriminacije na radnom mjestu.
U tijeku je online kampanja za promicanje prava na rad bez mobbinga i diskriminacije.
www.mobbing.hr
www.mobbing.hr/pravo-na-rad-bez-mobbinga/