Međunarodni dan starijih osoba, proglašen od strane Ujedinjenih naroda obilježava se 1. listopada svake godine. Ovim se danom potiče države da rade na uklanjanju političkih i socijalnih barijera koje priječe ravnopravno sudjelovanje starijih osoba u društvu. Podizanje društvene svijesti o pravima i potrebama starijih osobito je značajno osvrnemo li se na činjenicu da se udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu i dalje naglo povećava. Prema zadnjim mjerenjima starije osobe čine iznad 20% ukupne populacije. Zbog tog povećavanja očekuje se i sve veći nesrazmjer između potreba starijih osoba i mogućnosti njihova zadovoljenja. Različitost tih potreba i izazov njihova zadovoljenja odraz je mogućnosti definiranja starosti kao biološke, psihološke i socijalne.
- biološka starost označava promjene u tjelesnom i zdravstvenom području, poput otežanog kretanja i razvoja bolesti, zbog čega stariji postaju ovisni o tuđoj pomoći
- psihološka se starost odnosi na sposobnost prilagodbe i odgovora na promjene životne okoline, ali i promjene mentalnih funkcija, čime starije osobe često imaju problema s koncentracijom, pamćenjem, orijentacijom u vremenu i prostoru te gube osjećaj kompetencije za izvršenje svakodnevnih zadataka
- socijalna starost predstavlja promjene u društvenim ulogama koje se odnose na umirovljenje, gubitak radne uloge i odnosa s radnim kolegama, ali i promjene u obiteljskim odnosima zbog moguće smrti supružnika i članova obitelji
Istraživanja koja su se bavila potrebama starijih osoba na području grada Zagreba, a u kojima su ispitanici bile same starije osobe, pokazala su kako pripadnici ove dobi ističu nedovoljno zadovoljenje potrebe za autonomijom, potrebe za kompetencijom, ali i potrebe za povezanošću. Imenovane potrebe ujedno se navode temeljnim psihološkim potrebama.
- autonomija podrazumijeva sposobnost donošenja samostalnih odluka, a ista je nerijetko dovedena u pitanje činjenicom da starije osobe često budu podređene odlukama osobama koje o njima skrbe
- kompetencija se odnosi na sposobnost obavljanja radnih zadataka koji pridonose osjećaju osobne učinkovitosti, a u starosti se smanjuje uslijed bolesti i gubitka tjelesne vitalnosti, problema s pamćenjem i gubitkom prostorne i vremenske orijentacije
povezanost predstavlja osjećaj bliskosti s voljenim osobama, a kod starosne se populacije nerijetko nalazi pred izazovom uslijed smrti bližnjih osoba, ali i smanjenja prijašnjih društvenih kontakata
Kao zaključak nameće se važnost osluškivanja potreba starijih osoba te osiguravanje načina za pravilno zadovoljavanje tih potreba. Iznova je važno prisjetiti se kako starije osobe trebaju biti uvaženi članovi društva kojima će se pružiti prilika da svojom mudrošću i iskustvom pridonose razvoju društva i zajednice.
