OKRUGLI STOL O PROTOKOLU PROTIV MOBBINGA NA RADNOM MJESTU

Što je zaključeno o važnosti i značenju  antimobbing protokola u radnim odnosima u RH?

 

Nakon održanog okruglog stola „Važnost i značenje antimobbing protokola u radnim odnosima u Republici Hrvatskoj“  polovicom rujna, sudionici su saželi sadržaj u zaključke. Moderatorica okruglog stola bila je gospođa Ljiljana Klašnja iz Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, a govorili su izv.prof.dr.sc. Mario Vinković o temi „Problemi uvođenja antimobbing protokola u Hrvatskoj“, doc.dr.sc. Snježana Vasiljević o temi „Pravni aspekti mobbinga u komparativnoj analizi“, mr.sc. Iris Gović Penić o temi „Mobbing i uznemiravanje na radnom mjestu u sudskoj praksi“, te pravnik  Udruge mag.iur. Ivan Hranj o temi „Odredbe članka 26.st.1. Zakona o radu i postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika“.

Iako zakonodavni okvir postoji, još uvijek su moguća poboljšanja, a napose primjena postojećeg. Pripremljeni protokol uvođenjem može prilično pozitivno utjecati na sprječavanje mobbinga. Protokol je pripremljen u sklopu EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga” na kojem su partneri Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Pravni fakultet u Osijeku i Grad Zagreb, koji su pripremili predložak protokola.

Zaključke donosimo u cijelosti:

  1. Hrvatsko radno zakonodavstvo radniku pruža zaštitu dostojanstva za vrijeme rada, namećući poslodavcu dužnost da zaštiti radnika od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
  2. Poslodavci koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika zakonski su obavezni regulirati postupak i mjere zaštite radnika od zlostavljanja na radnom mjestu pravilnikom o radu ukoliko navedena pitanja nisu  riješena kolektivnim ugovorom.
  3. Uvođenje antimobing protokola može poslužiti kao svojevrsna dopuna pravilnika o radu ili drugih izvora koji na neodgovarajući način uređuju pitanja postupka i mjera zaštite u slučajevima diskriminacije i mobbinga.
  4. Zakon o radu ne daje jednaku pravnu zaštitu u svim slučajevima zlostavljanja na radu jer on je daje na jedan način kada je riječ o uznemiravanju temeljenom na nekom od zabranjenih temelja diskriminacije, a na drugi način kada tog zabranjenog temelja nema. Razlika je u pravu na prekid rada, ali i pravo na prestanak uznemiravanja i na naknadu štete postoje u oba slučaja.
  5. Kod prekida rada zbog uznemiravanja na radu ili u svezi s radom treba voditi računa o tome da Zakon o suzbijanju diskriminacije pravo na prekid rada  predviđa samo kada postoji neki od zakonom zabranjenih  temelja diskriminacije, dok kod ostalih vrsta uznemiravanja odnosno mobinga uznemiravani/mobingirani radnik uvijek ima pravo tražiti  prestanak radnje kojom mu se nanosi šteta kao i naknadu pretrpljene štete.
  6. Kaznenopravnu odgovornost počinitelja kaznenog djela zlostavljanja na radu iz čl. 133. Kaznenog zakona trebalo bi urediti na način da namjera narušavanja zdravlja radnika nije pravno odlučna za biće kaznenog djela. I sankcija bi trebala biti stroža, a time i zastara progona nastupa kasnije.
  7. Prema odredbama članka 26. st. 1. Zakona o radu poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti Pravilnik o radu kojim se, između ostaloga, uređuje postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije.
  8. Za državne službenike obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva službenika i namještenika te mjere zaštite od diskriminacije proizlaze iz odredbi članka 4. Stavak 2. Zakona o državnim službenicima.
  9. Za službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva službenika i namještenika te mjere zaštite od diskriminacije proizlaze iz odredbi članka 3. stavak 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

 

—————
Kroz projekt “Pravo na rad bez mobbinga“, kreiran je  e-learning alat za učenje pravnika, studenata prava, sudaca, socijalnih  radnika i svih onih kojih se tiče pravna zaštita od mobbinga i diskriminacije na radnom mjestu. E-learning sustav postavljen je na stranici  Pravnog fakulteta u Osijeku (www.pravos.hr/e-learning).

Kroz projekt su održane radionice i treninzi za studentice i studente na osječkom Pravnom fakultetu koji su pripremani za rad u Savjetovalištu i izravno pružanje pravne pomoći u području mobbinga i diskriminacije na radnom mjestu.

U tijeku je online kampanja za promicanje prava na rad bez mobbinga i diskriminacije.

www.mobbing.hr
www.mobbing.hr/pravo-na-rad-bez-mobbinga/